NOVI SAD, KOSOVSKA MITROVICA - Proglašenje nezavisnosti Kosova na terenu ništa nije promijenilo - na sjeveru Kosova i dalje funkcionišu institucije Srbije.
Misija EU povukla je i mali broj osoblja koje je bilo razmješteno na tom prostoru. Zbog toga se sve češće pominje da na terenu vlada neka vrsta podjele Kosova, iako zvanično niko od predstavnika tamošnjih Srba to ne želi da potvrdi. Petnaest odsto teritorije, na koje se često u priči o nezavisnosti Kosova pozivao zvanični Beograd, sada na neki način opet može biti aktuelno, i to na samom Kosovu.
Na tolikoj teritoriji u ovom trenutku na sjeveru Kosova žive Srbi, koji već od 1999. pa do danas ni na koji način nisu integrisani u ostatak Kosova.
Zbog toga često položaj tog dijela Kosova neki od zvaničnika Srba, poput Olivera Ivanovića, porede sa statusom Republike Srpske. Ivanović smatra da će takvo stanje trajati ne mjesecima, nego godinama. Marko Jakšić, međutim, tvrdi da su to "najobičnije gluposti", što na sličan način ocjenjuje i jedan od čelnika SNV sjevernog Kosova Nebojša Jović.
Ideja o podjeli najviše bi uticala na Srbe koji žive u enklavama. Jedan od njih, Dejan Baljošević iz Orahovca, kaže da bi podjela značila priznanje nezavisnosti u dijelu južno od rijeke Ibar. "Mi sever Kosova doživljavamo kao logističku podršku. Znate da su naše institucije najviše smeštene u severnom delu, mi svoje pacijente šaljemo u bolnicu u Kosovskoj Mitrovici, tako da svi ovi konvoji koji vode, vode tamo. Ako se oni odvoje, ako dođe do podele, mi ćemo tu jedinu vezu, tu vrpcu sa najvećom srpskom sredinom preseći, i tako još smanjiti uslove za naš opstanak", kaže on.
Analitičar iz Prištine Škeljzen Malići ocjenjuje da je realno što zvanična Priština ne insistira na momentalnoj integraciji sjevera Kosova. "Imaćemo, umjesto velikog protektorata, jedan manji protektorat, odnosno veće prisustvo KFOR-a, pa će se preko tih privremenih organa komunicirati sa centralnom vlašću u Prištini", rekao je on. Dodaje da, ako se nastavi ovakva vrsta etničkog inžinjeringa, definisanja svih teritorija kao etničkih posjeda, onda to "može da potraje još jednu generaciju, još 10 godina". "Ali, mislim, to je kao u Bosni, kao Mostar ili Brčko, koji ostali podijeljeni, ali opet - to je jedna cjelina", kaže.
Tokom skoro dvogodišnjih pregovora o statusu Kosova vrlo često se kao ideja javljala podjela Kosova. Ta ideja odmah u startu je odbačena, i to kroz principe Kontakt grupe, koja je podjelu Kosova, kao i stanje prije '99. godine i pripajanje nekoj drugoj zemlji, ocijenila kao neprihvatljive.
Potpredsjednica Srpskog nacionalnog vijeća Kosova Rada Trajković ocijenila je da podjela Kosova ne bi bila dobra ideja, jer bi Srbi koji žive u enklavama bili izloženi šikaniranju. "Ako bi bilo podele, Albanci ne bi imali nikakvog razloga da Srbima obezbede uslove za život. Došlo bi do institucionalnog, ali i vaninstitucionalnog šikaniranja Srba samo da se odsele sa tih prostora. Pri tom mislim i na fizičko šikaniranje", kazala je Rada Trajković. Prema njenim riječima, u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici nema mjesta da se nastani svih 80.000 Srba koji žive u enklavama, jer je to mjesto "sa četiri ulice, i to ne cijele".
Ona je ocijenila da raspoloženja za podjelu Kosova nema ni u međunarodnoj zajednici, kao i da bi podjela otežala povratak Srba na Kosovo.