BEOGRAD - Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal upozorila je u najnovijem izvještaju da je "sprega između južnoameričkih kartela i albanske mafije dobila zabrinjavajuće razmjere", a prema izvještajima više obavještajnih agencija, Kosovo je distributivni centar u kojem se ukrštaju sve svjetske transverzale i putevi droge.
Upozorenje Kancelarije najnovije je u nizu zabrinjavajućih izvještaja koji svjedoče da je albanska mafija najozbiljnija kriminalna organizacija u Evropi. Zapadnoevropsko tržište heroina, koje sa 40 do 75 odsto kontrolišu Albanci, godišnje donosi prihod od oko sedam milijardi dolara. "Područje koje obuhvata Albaniju, Kosovo i zapadnu Makedoniju je veliko skladište droge. Tu se ne govori o kilogramima, već o tonama", rekao je zapadni diplomata na službi na Balkanu. Procjenjuje se da se u regionu, u svakom trenutku, nalazi "bar sedam toma heroina" spremnog za put na Zapad.
Bivši zvaničnik američke Agencije za suzbijanje narkotika Majkl Levin je izjavio da je neko od krila Oslobodilačke vojske Kosova bilo povezano sa svakim poznatim narko-kartelom na Srednjem i Dalekom istoku.
Prvi koraci albanske mafije vremenski su se podudarili s raspadom bivše Jugoslavije, kroz koju je do tada vodio i glavni put šverca heroina, tzv. originalna balkanska ruta, pod kontrolom mafije u Turskoj. Vođe turske mafije stupaju u kontakt s ambicioznim Albancima, koji im nude usluge organizacije naziva "15 porodica" raspoređenih u Makedoniji, Kosovu i Albaniji. Ekspanziji albanske mafije u prilog su išli i događaji u vezi s raspadom Jugoslavije - nemiri u Albaniji 1997. i stanje anarhije u koju je godinu dana kasnije zapalo Kosovo. Ta dva događaja usko su povezana s političkim djelovanjem albanske mafije, čiji su "vojnici" početkom pobune kosovskih separatista i činili okosnicu OVK. Ta formacija, da bi obezbijedila izvore finansiranja, pored već postojećih priloga emigranata, uspostavila je niz švercerskih kanala, kroz koje je, po podacima Interpola, 1998. prošlo oko 40 odsto ukupne količine heroina namijenjenog zapadnoevropskom tržištu. Francuski izvještaji opisuju OVK kao "ključnog igrača" u dvije milijarde dolara vrijednoj operaciji razmjene droge za naoružanje.
Političke uspjehe albanskih ekstremista na Kosovu, u Makedoniji i na jugu Srbije pratilo je i stvaranje neraskidivih veza kriminalaca s tamošnjim novouspostavljenim vlastima. Analizom finansijskih tokova mafije, došlo se i do procjene da 30 do 50 odsto ukupnog novca potrošenog i prikupljenog za OVK u stvari potiče od profita ostvarenog trgovinom drogom. Posljednjih godina, albanska mafija aktivnosti prebacuje na potpuno nova polja djelovanja, pri čemu stručnjaci za borbu protiv organizovanog kriminala upozoravaju na njene aktivnosti u pranju novca, sistemima štedionica, te posljednjih godina u privatizaciji na Kosovu. Istovremeno, većina organizatora šverca drogom izvjestan dio sredstava odvajao je za finansiranje različitih političkih organizacija ili lobističkih grupa koje su propagirale spektar "albanskih nacionalnih ciljeva", od nezavisnog Kosova, ustanaka u Makedoniji i jugu Srbije, pa sve do stvaranja Velike Albanije.
Međunarodni predstavnici na Kosovu, posljednjih godina, žalili su se da u komplikovanim odnosima kakvi vladaju na političkoj sceni kosovskih Albanaca, ali i njihovih sunarodnika u Makedoniji ili jugu Srbije, teško je procijeniti da li politika kontroliše organizovani kriminal, ili pak mafija kontroliše političare. Ili, kako je, po odlasku sa mjesta komandanta KFOR-a napisao italijanski general Fabio Mini: "Organizovane grupe kriminalaca na Kosovu nemaju uticaja na vlasti - one jesu vlast."