BANJALUKA - Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica upozorava da se Brisel "nije zadovoljio time što je bacio oko na jedan deo srpske teritorije, na Kosovo i Metohiju, već je počeo da preuređuje Srbiju i iznutra, zalažući se za njenu decentralizaciju i regionalizaciju, podržavajući protivustavni statut Vojvodine".
Koštunica je u intervjuu Srni ocijenio da je za Srbiju neisplativo i preskupo da bude članica EU i upozorio da nijedna država, osim Srbije, nije platila tako visoku cijenu za ulazak u Uniju.
Predsjednik DSS-a upozorava da se šteta koju Srbija ima zbog svog evropskog puta mjeri stotinama miliona evra, te da je jednostranom primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zatvoreno na hiljade preduzeća.
On je uvjeren da se odnos Srbije prema EU mora zbog toga redefinisati i preurediti, kao i da će to narod na izborima prepoznati, jer DSS ide upravo sa porukom da Srbija treba da bude politički neutralna u odnosu na EU i na sve druge saveze država i da treba da sarađuje sa svima u skladu sa svojim interesima.
Koštunica poručuje da je takav stav DSS-a veoma važna i dalekosežna poruka za javnost u Srbiji, te da, možda, neki to neće shvatiti odmah, ali će ta poruka ostati i za neko buduće vrijeme, jer će se svi ti "nedostaci ulaska u EU i previsoka cena tog članstva iz dana u dan ispoljavati i povećavati".
Lider DSS-a, koji je i kandidat za predsjednika Srbije, očekuje da će birači prepoznati dosljednu politiku koju vodi njegova stranka, koja stalno ukazuje na "štetu i pogubnost politike evroatlantskih integracija po interese Srbije".
"Neki od tih projekata koji su vezani za Uniju, kao što je izgradnja fabrike 'Fijata' u Kragujevcu, pokazali su da je Srbija, u stvari, investirala u jednu stranu firmu. Osim toga, u ovom trenutku, Srbija više ulaže u EU nego što Unija ulaže u Srbiju. Dosadašnja ulaganja 'Fijata' u tu fabriku su beznačajna u odnosu na ulaganja Srbije", rekao je Koštunica.
Koštunica odbacuje tvrdnje da članstvo u Evropskoj uniji donosi nove strane investicije i objašnjava da kapital ide svojom logikom i plasira se tamo gdje se to isplati.
"Na primer, Švajcarska i Norveška, koje nisu članice EU, mnogo lakše se nose sa ovom krizom nego zemlje koje su članice EU. Nepisano je pravilo da članstvo u EU podrazumeva prethodno članstvo u NATO-u. Koliko bi tek to koštalo Srbiju, s obzirom da se u tom slučaju vojska mora opremiti novim naoružanjem koje je u skladu sa NATO standardima", rekao je predjednik DSS-a.
On je optužio vlasti u Srbiji da će "i dalje postepeno kliziti ka prikrivenom i potpunom priznavanju Kosova".
"Građani u Srbiji na predstojećim izborima treba sami sebi da odgovore da li se u protekle četiri godine, idući 'svetlim evropskim putem', u Srbiji živi bolje ili gore. Ja sam uveren da se živi mnogo gore i da tako misli većina stanovnika Srbije", naveo je Koštunica.
On je istakao da nema većeg državnog interesa srpskog naroda od jačanja veza između Republike Srpske i Srbije i podsjetio da je, u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade Srbije, radio na tome i doprinio takvom povezivanju kroz privatizacije koje su u to vrijeme ostvarene u Republici Srpskoj, poput privatizacije Telekoma Republike Srpske.
Koštunica upozorava da je Dejtonski sporazum mnogo puta revidiran i da su protiv Dejtona više radili njegovi zapadni tvorci nego narod u BiH.
"BiH nije ničija kolonija i zaista je teško pronaći bilo koji razlog koji bi govorio u prilog daljeg postojanja Kancelarije visokog predstavnika. Ništa se ne rešava njihovim prisustvom na ovim prostorima. Ne stoji njihova priča o neefikasnosti institucija u BiH. Tačno je da su one neefikasne, ali neefikasne su institucije i u jednoj Belgiji i u još nekim zemljama članicama EU - pa nikom ništa", naglašava Koštunica.
Predsjednik DSS-a smatra ipak da je, "u poređenju sa drugim međunarodnim aranžmanima na ovim prostorima, poput otimanja Kosova ili, pak, razbijanja državne zajednice Srbije i Crne Gore, Dejtonski mirovni sporazum još i dobar".
"Vašington i zapadne zemlje su u BiH pokazali malo više sluha i razumevanja. Išli su ka jednom rešenju koje je ipak ostvarivo i koje uvažava interese svih naroda koji žive na ovim prostorima", zaključio je Koštunica.