ZAGREB - Krimski scenario ne smije da se dogodi u BiH, ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta neke države ne sme se tolerisati u 21. vijeku i Hrvatska će u NATO-u snažno zastupati taj stav, izjavio je hrvatski ministar odbrane Ante Kotromanović.
On je kazao da se dogodila "nelegitimna aneksija Krima" koja je pokazala koliko može biti krhka evropska bezbjednosna arhitektura, koja ne može biti uzeta kao gotova stvar.
Povodom obilježavanja pete godišnjice hrvatskog članstva u
NATO, Kotromanović ističe da su te "politike opasne", uporedivši da se "s tim Hrvatska suočavala 90-ih godina".
Osvrnuvši se na s komšije, hrvatski ministar je kazao da Zagreb, u cilju stabilnosti regiona, ostaje privržen politici proširenja članstva NATO-a, politici otvorenih vrata. Kako je istakao, vizija integrisanja 12 zemalja srednje i istočne Evrope u NATO pokazala se kao jedna od najboljih investicija očuvanja bezbednosti u Evropi i svijetu.
Pomoćnica glavnog sekretara NATO Kolinda Grabar Kitarović
kazala je da će "najnovija kriza na istoku Evrope definisati novi NATO koji mora ostati čvrst i spreman".
Ona je kazala da je Rusija prekršila brojne odredbe međunarodnog prava, ali da joj NATO neće zatvoriti vrata i da je moguće rješenje krize u Ukrajini isključivo političke prirode. "NATO neće zalupiti vrata, rušiti mostove, i dalje želi da gradi saradnju s Rusijom", dodala je ona, piše agencija Hina.
Povodom ove godišnjice, i hrvatski premijer Zoran Milanović je rekao da se danas vidi razlog postojanja NATO, misleći pritom na stanje u Ukrajini i ruske poteze.
"Rusija nam nije neprijatelj, niti želimo da je gledamo na taj način",
rekao je Milanović ali ona je, kako je dodao, prekršila pravila "što smatramo neprihvatljivim".
Međutim, naglasio je, "to ne zatvara prostor saradnji i dijalogu".
Na događaje u Ukrajini osvrnuo se i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović koji je kazao da oni pokazuju koliko je važnije biti u NATO, nego izvan njega, a istakao važnost tog članstva sa aspekta bezbednosti u regionu.