ZAGREB - Šef hrvatske diplomatije Miro Kovač, u intervjuu za Jutarnji.hr je rekao da su posljednji dani, vezani za otvaranje poglavlja 23 i 24 bili burni.
Do posljednjeg trenutka se nije znalo da li će Hrvatska dati “zeleno svjetlo” Srbiji, ali i da je Srbiji postavljen uslov, da se pokrene istraga o raketiranju Banskih dvora, kada su piloti JNA imali zadatak da ubiju predsjednika Franju Tuđmana.
Pregovori su na kraju otvoreni, a na Zrinjevcu su izuzetno zadovoljni što su svi hrvatski zahtjevi prihvaćeni, što obavezuje Srbiju da ih ispuni ukoliko želi da uđe u Evropsku uniju.
Kovač se zapitao da li je Beograd pokrenuo istragu o raketiranju Banskih dvora, kada su piloti iz aviona JNA, navodno, imali zadatak da potpuno unište političko vođstvo Hrvatske i da ubiju predsjednika Franju Tuđmana.
Sam Tuđman, koji je bio u društvu Stipe Mesića, tadašnjeg predsjednika predsjedništva SFRJ i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Ante Markovića, "čudom je izbjegao atentat, a krivci, pre svega oni koji su smislili, organizovali i naredili taj napad, nikada nisu odgovarali".
"Bilo bi normalno da Beograd pokrene istragu, zar ne?", upitao je Kovač.
O "Oluji": Srbija da ne provocira
Hrvaska se i ove godine sprema da obilježi godišnjicu vojno-policijske akcije Oluja, tokom koje je sa teritorije te države protjerano više od 200.000 Srba, dok je više od 2.000 njih poginulo ili se vodi kao nestalo, a odlazeći ministar spoljnih poslova Miro Kovač pozvao je vlast u Srbiji da, kako je rekao, pokaže poštovanje prema žrtvama rata i hrvatskim braniteljima.
Kovač je u intervjuu za zagrebački Jutarnji list pozvao vlast u Srbiji da "ne provocira kao što je to bio slučaj prethodnih godina".
"Očekujemo od gospodina (premijera Aleksandra) Vučića i njegove vlade civilizovan i dobrosusjedski pristup. Treba podsjetiti da je Oluja bila akcija Hrvatske vojske i hrvatske policije za oslobađanje hrvatskih teeritorija", naveo je Kovač.
On je rekao da "hrvatske snage nisu ratovale u Srbiji, a srpske snage jesu u Hrvatskoj".
"To uvijek treba imati na umu. Samo na takvoj osnovi mogu se graditi zdravi međudržavni odnosi u evropskom duhu, nalik onima između Francuske i Njemačke", rekao je Kovač.
Dan kada se prije 21 godinu dogodio egzodus više od 200.000 Srba iz Hrvatske, 4. i 5. avgusta, u Hrvatskoj je državni praznik koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju “Oluja” kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.
Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog veća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji “Oluja” učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog veća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo. Vojna akcija “Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske Oluja nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.
Iz registrovanih grobnica na teritoriji Hrvatske, od 2001. do 2013. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.035 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije Bljesak i Oluja.