BEOGRAD - Naučno nema nikakve dileme da Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom kojim i Srbi, a taj jezik je kod njegovog tvorca Vuka Karadžića bio samo i isključivo srpski, rekao je lingvista Miloš Kovačević.
Kovačević je rekao da je srpskohrvatski jezik bio preimenovani srpski, te istakao da su "tobož posebni standardni jezici" koje Hrvati, muslimani i Crnogorci izvode iz srpskohrvatskog, a koji se ne temelje ni na jednom naučnom kriterijumu, nego političkom, u stvari naučno fiktivni jezici.
"Iz tih razloga neverovatno zvuči da država Srbija te jezike smatra posebnim manjinskim jezicima, iako se jasno u Strazburškoj povelji o manjinskim jezicima kaže da se u manjinske ne mogu niti smeju uvrštavati jezici koji su podudarni sa većinskim jezikom", istakao je Kovačević za "Večernje novosti".
Ovdje je, dodao je on, više nego jasno da su ti tzv. standardni jezici jedino po tome jezici što im je u nazivu srpsko ime zamijenjeno nesrpskim.
Kovačević je istakao da novoformirane nacije bivše SFRJ idu za hrvatskim primjerom, služeći se logikom - "ako su Srbi priznali Hrvatima pravo na srpski jezik pod hrvatskim imenom, to će priznati i nama".
Kovačević, koji je doktor lingvističkih nauka i redovni profesor za savremeni srpski jezik, stilistiku, semantiku i opštu lingvistiku, rekao je da se u Hrvatskoj po pitanju ćirilice vrlo često na scenu vrati povampirena antisrpska prošlost.
"Prisetimo se samo zabrane ćirilice u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, pa ćiriličkog knjigocida u sadašnjoj Hrvatskoj pri njenom osamostaljenju. Ćirilica se prosto identifikuje sa Srbima, pa i sa srpskim jezikom, mada se između pisma i jezika ne sme stavljati znak jednakosti", rekao je Kovačević.
On je istakao da Hrvati žele da prigrle sve ono što je na srpskom jeziku stvoreno zapadno od Drine, kao što im je stalo i da prikažu da je Dubrovnik oduvijek bio hrvatski, a on to nije bio ni teritorijalno, ni jezički, ni kulturno, sve do 1939. i stvaranja Banovine Hrvatske.