Ex -Yu

Linta: Hrvatski zakon o pravima manjina i dalje "mrtvo slovo na papiru"

Linta: Hrvatski zakon o pravima manjina i dalje "mrtvo slovo na papiru"
Linta: Hrvatski zakon o pravima manjina i dalje "mrtvo slovo na papiru"
Srna

BEOGRAD - Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta ocijenio je da je hrvatski Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, više od 12 godina od njegovog usvajanja, i dalje "mrtvo slovo na papiru".

Linta je istakao u saopštenju da se slaže sa izjavom mitropolita-zagrebačko- ljubljanskog Porfirija da postoji velika razlika između onoga što piše u hrvatskim zakonima, koji su manje-više dobri, i njihove primjene u praksi u vezi sa problemima Srba u Hrvatskoj.

"Mitropolit Porfirije je istakao da je mislio, prije svega, na kršenje prava na službenu upotrebu ćirilice jer se eliminacijom ćirilice šalje jasna poruka preostalim Srbima u Hrvatskoj da se ili asimiluju ili isele", naveo je Linta.

Osim toga, kaže Linta, ne treba zaboraviti da postoji dio zakona koji su diskriminatorski, kako prema srpskim povratnicima, tako i prema prognanim Srbima.

On podsjeća na komplikovanu i nepravednu proceduru za dobijanje stanova takozvanim programom stambenog zbrinjavanja, visoku otkupnu cijenu stanova iz programa stambenog zbrinjavanja, oduzeta imovinska i stečena prava, ukinut član 180. zakona o obligacionim odnosima koji je srpskim povratnicima i prognanim Srbima omogućavao naknadu štete za uništenu imovinu.

Linta podsjeća da je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji je usvojen još 2002. u hrvatskom parlamentu, predviđena ravnopravna upotreba jezika i pisma nacionalne manjine na području opština i gradova gdje pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje trećinu stanovništva.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u 21 opštini i dva grada /Vukovar i Vrbovsko/, Srbi čine više od 33 odsto stanovništva i postoji obaveza da se srpski jezik i ćirilica upotrebljavaju kao službeni jezik i pismo.

Nažalost, kaže Linta, u velikoj većini od 23 navedene lokalne samouprave nisu postavljene dvojezične table na državnim i institucijama /Hrvatska pošta, Hrvatske šume, državna uprava, poreska uprava, policija, centri za socijalni rad, osnovne škole, dječji vrtići, Vatrogasne službe, domovi zdravlja i druge/.

"Posebno ističemo žalosnu činjenicu da ni u jednoj od navedene 23 lokalne samouprave nisu postavljeni dvojezični natpisi naselja, opština i gradova. Takođe, ne poštuje se odredba iz Ustavnog zakona o zapošljavanju Srba u državnoj upravi, policiji i pravosuđu ako Srbi čine više od pet odsto stanovništva u županiji i više od 15 odsto u opštinama i gradovima", dodao je Linta.

Najčitanije