BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsjeća da se danas navršava 26 godina od likvidacije šest srpskih civila u zaseoku Grubori kod Knina koju su počinili pripadnici Hrvatske vojske, ali i dalje niko nije osuđen za ovaj monstruozni zločin.
"Vrhovni sud je u predmetu Grubori 2019. godine donio anticivilizacijsku i ciničnu odluku kojom je potvrđena oslobađajuća prvostepena presuda u ponovljenom postupku protiv optuženih Franje Drlje i Bože Krajine, pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko", navodi Linta u pisanoj izjavi.
Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da etničko motivisano hrvatsko pravosuđe nema namjeru da procesuira brojne zločine koji su počinjeni nad Srbima u "Oluji" i u drugim zločinačkim akcijama.
"Nakon 26 godina od zločinačke operacije 'Oluja' hrvatsko pravosuđe je podiglo svega tri optužnice za ratne zločine nad 12 krajiških Srba u mjestima Prokljan i Mandići, Kijani i Grubori i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih formacija", podsjeća Linta.
On kaže da su suđenja okončana sa dvije osuđujuće pravosnažne presude u predmetima Prokljan i Mandići i Kijani i oslobađajućom presudom u predmetu Grubori.
"Za zločine u Prokljanu u zaleđu Šibenika (ubijena dva srpska civila) i Mandićima kod Kistanja (ubijen zarobljeni vojnik RSK) osuđen je 2014. godine samo Božo Bačelić na sedam godina zatvora, a ostala trojica optuženih za ratni zločin su oslobođeni", navodi Linta.
Prema njegovim riječima, za zločin u Kijanima kod Gračaca osuđen je 2021. godine Rajko Kričković, Srbin po nacionalnosti, na 10 godina zatvora zbog ubistva tri srpska civila, svi članovi iste porodice.
Linta ističe kao sramnu i skandaloznu činjenicu da su pred hrvatskim sudovima za zločine nad više od 2.000 Srba tokom i poslije zločinačke akcija "Oluja" osuđena svega dvojica pripadnika Hrvatske vojske i policije na ukupnu kaznu od mizernih 17 godina od kojih je jedan srpske nacionalnosti.
"To jasno pokazuje da se Hrvatska nije suočila na svojom zločinačkom prošlošću i da dalje dominira lažni mit o 'domovinskom ratu' prema kome su Jugoslavija, JNA i krajiški Srbi agresori i zločinci i Hrvati žrtve i oslobodioci. Tome je u velikoj doprinio Haški tribunal svojim pristrasnim i selektivinim radom jer je potpuno podredio pravo politici", konstatuje Linta.
Od 12 optužnica podignutih pred Haškim tribunalom za zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, podsjeća Linta, samo dvije se bave zločinima nad Srbima.
"Međutim, hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač su oslobođeni za zločine u 'Oluji', a hrvatskim generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu za zločine u 'Medačkom džepu' nije ni suđeno u Hagu već je njihov slučaj 2005. godine prepušten Hrvatskoj", dodaje Linta.