LJUBLJANA - Slovenački ministar spoljnih poslova Karl Erjavec najavio je da će se njegova zemlja žaliti na presudu Evropskog suda za ljudska prava o odgovornosti Slovenije za neisplaćene štedne uloge u Ljubljanskoj banci.
Erjavec je, kako su javili mediji, time potvrdio najavu predstavnika slovenačke vlade za pitanja sukcesije Rudija Gabrovca, koji je nakon objaljivanja presude izjavio da je presuda iz Strazbura pristrana i da će Slovenija uložiti žalbu.
Gabrovac je rekao da će glavni argument žalbe biti to da ni Slovenija ni Ljubljanska banka nisu uzele devizne depozite iz filijale Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu, pa zato nisu dužne da vrate novac štedišama.
Erjavec smatra da će Slovenija u toj žalbi uspjeti, ističući da je Ljubljanska banka Sarajevo nacionalizovana 1993, čime je bila prekinutasvaka veza izme u Slovenije i te banke.
Evropski sud za ljudska prava, presudio je da je Slovenija odgovorna za povraćaj stare devizne štednje štedišama filijala Ljubljanske banke van Republike Slovenije.
"Presudom se nedvosmisleno utvrđuje odgovornost Slovenije, a Hrvatska i dalje radi na traženju kompromisnog rješenja za prenijetu štednju hrvatskih građana", izjavila je portparol hrvatskog ministarstva spoljnih i evropskih poslova Danijela Barišić.
Kada je riječ o neprenetoj štednji, o njoj nema spora, jer je obuhvaćena ovom presudom, dodala je ona.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije). Oni su pokrenuli postupak tražeći da Evropski sud utvrdi odgovornost tuženih država za dugogodišnje neisplaćivanje stare devizne štednje u filijale Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla.
Evropski sud je utvrdio da je Slovenija odgovorna za povredu prava na mirno uživanje vlasništva i prava na efikasno pravno sredstvo štedišama koje su svoju deviznu štednju položili u filijale Ljubljanske banke van teritorija Slovenije, a Srbija za neisplaćivanje devizne štednje položene u Invest banci van teritorija Srbije.
Sud je presudio da propusti Slovenije i Srbije da podnosioce zahtjeva u ovom predmetu, ali i sva druga lica u istom pravnom položaju uključe u određene šeme povraćaja te štednje, predstavljaju problem.
Obje države trebaju u roku od šest mjeseci od konačne presude omogućiti podnosiocima i svima drugim štedišama u istom položaju isplatu stare devizne štednje pod istim uslovima kao što je omogućeno onima koji su imali staru deviznu štednju u filijalama slovenačkih banaka u Sloveniji, odnosno srpskim državljanima koji su imali štednju u poslovnicama srpskih banaka na području Srbije.
U svom odvojenom mišljenju slovenački sudija Boštjan M. Zupančič naveo je da je "današnja presuda pogrešan signal u pogrešno vrijeme".
Zupančič smatra da će presuda u korist štediša iz BiH, iako još nije pravosnažna, dati politički utisak o tome ko u sporu Hrvatske i Slovenije oko štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj ima pravo, zbog čega Hrvatska možda neće "konstruktivno učestvovati u rješavanju tog pitanja".