BEOGRAD - Potrebno je da lokalne zajednice u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji, dobiju više nadležnosti i finansijske samostalnosti kako bi mogle da se ekonomski razvijaju, istaknuto je na panelu u okviru regionalnog skupa o sertifikaciji opština i poslovnom okruženju u jugoistočnoj Evropi.
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je na skupu u Beogradu da zemlje regiona još nemaju jasno izrađen koncept kako treba da izgledaju lokalne zajednice i koje je njihovo mjesto u državi.
"Moramo ići u pravcu da centralne vlasti daju ovlašćenja lokalnim zajednicama za privlačenje stranih investicija, da im obezbijede finansijske potencijale, a da to ne zavisi od izbora i ko će doći na vlast. Samo lokalne zajednice koje imaju stabilne izvore finansiranja mogu da razišljaju o svom ekonomskom razvoju", rekao je Tegeltija.
On je naveo da je poslije raspada Jugoslavije u novonastalim državama formiran veliki broj opština koje nemaju kapacitete za razvoj.
Tegeltija je istakao da su ponekad lokalne zajednice zbog sposobnog kadra ispred centralne vlasti kada je riječ o privlačenju biznisa.
"Lokalne zajednice su u svim našim državama daleko ispred država i sposobne za privlačenje pojedinih investicija. Nekim nedostaje prostora da mogu više i samostalnije da idu u proces privlačenja investicija, pogotovo kada je riječ o imovinskim odnosima, vlasništvu, građevinskom zemljištu", naveo je Tegeltija.
On je rekao da je u Republici Srpskoj najuspješnija reforma koja se tiče finansiranja lokalnih zajednica, te dodao da se danas PDV dijeli između lokalnih zajednica i vlade.
"Vrlo važno da niko nema mogućnosti da utiče na prihode lokalnih zajednica i da one budu finansijske stabilne. Mi smo tu vrlo blizu rješenja", rekao je Tegeltija, navodeći da će 2012. godina proći u implementaciji novog zakona o nepokretnosti.
Tegeltija je naveo problem stvaranja necarinskih barijera između država regiona, ističući da su nekadašnja zajednička preduzeća zarađivala na trećim tržištima, a danas nisu sposobna "ni na kafu da izađu", praveći bez razloga prepreke jedni drugima.
"Danas nismo u stanju da pravimo zajedničke projekte, poput energije, prolaska mlijeka i slično. Moramo mnogo više uraditi na međusobnoj saradnji na državnom nivou", rekao je Tegeltija.
Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Srbije Oliver Dulić rekao je da nijedna od država regiona, dok traje ekonomska kriza, ne smije da gubi vrijeme.
On je istakao da je važna izgradnja administrativne i putne infrastrukture za privačenje investicija, kao i saradnja između centralne i lokalne vlasti.
Ministar za razvoj, obrt i preduzetništvo Federacije BiH Sanjin Halimović rekao je da su najveće prijetnje za ekonomski razvoj regiona političke, jer nedostatak razgovora dovodi do posljedica za razvoj biznisa, zbog čega je potrebno otvaranje regiona za stvaranje boljeg poslovnog okruženja.
"Administracija je problem, jer u njoj nema inicijative i ideje i razmišlja na zastarjeli način. U BiH ingerencije treba prenijeti na lokalni nivo. Treba pokretati inicijative sa lokalnog nivoa, ali viši nivoi moraju biti spremni da odgovore na te zahtjeve", rekao je Halimović.
Predstavnici Hrvatske i Makedonije istakli su da u regionu još postoje prepreke - tehničke barijere u trgovini, koje se mogu prevazići stvaranjem regionalne tehničke regulative i uvođenjem zajedničkih standarda, dok legislativu treba prilagoditi investitorima i kapitalu.