ZAGREB - Izvještaj ruskog ministarstva inostranih poslova o rastu neonacizma, u kojem jedno poglavlje posvećeno i Hrvatskoj, neutemeljeno je i selektivno, rečeno je Hini u utorak u Ministarstvu inostranih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
S obzirom na to da su u izvještaju spomenute 33 države, uglavnom članice EU i NATO-a i to većinom one koje spadaju u demokratski najrazvijenije države, sve zemlje članice Evropske unije rade na zajedničkom odgovoru, rečeno je u hrvatskom ministarstvu.
Kada je riječ o podacima koji se odnose na Hrvatsku, osim što je dio tih podataka u potpunosti neutemeljen, očito je da su birani i korišteni selektivno, da bi bili prilagođeni unaprijed određenim zaključcima, dodaje MIEP.
Rusko ministarstvo inostranih poslova objavilo je u maju, formalno u povodu 70. godišnjice pobjede nad nacizmom, izvještaj pod naslovom "Neonacizam - opasna prijetnja ljudskim pravima, demokraciji i vladavini zakona".
Ruski izvještaj govori o 28 zemalja EU, SAD, Kanadi, Norveškoj, Švajcarskoj i Ukrajini, odnosno zemljama koje su Rusiji nametnule sankcije zbog uplitanja u ukrajinsku krizu.
Rusko ministarstvo u dijelu o Hrvatskoj kritikuje službeni Zagreb zbog netolerancije prema Srbima, ali i ističe i napredak u državnoj politici za sprečavanje diskriminacije.
"U Hrvatskoj ima slučajeva etničke diskriminacije uprkos značajnom napretku u državnoj politici za sprečavanje diskriminacije kao i akcijama protiv rasizma od 2006", navodi se u izvještaju koje kritikuje jačanje desnih i nacionalističkih političkih pokreta u Evropi i u kojem se zamjera evropskim vlastima nevoljkost da pojačaju mjere protiv takvih pokreta.
"Ono što potiče neonacizam u Hrvatskoj je ultranacionalističko raspoloženje u nekim regijama i konzervativnim dijelovima društva", stoji u izvješću u kojemu se kao područja s takvim raspoloženjem navode Slavonija, sjeverna Dalmacija i zapadni Srem.
"Agresivni nacionalizam, etnička i vjerska netolerancija usmjereni su većinom protiv Srba, najveće manjine (koja čini 4,36 odsto ukupnog stanovništva zemlje) čiji se broj smanjio za dvije trećine od 1991. Srbi su suočeni s ozbiljnim administrativnim i drugim preprekama u traženju posla i povrata imovine", piše rusko ministarstvo.
Takođe navodi se da je prema podacima aktivista za ljudska prava, oko 30.000 pravoslavnih Srba prihvatilo katoličanstvo tokom posljednjih 19 godina. "Stručnjaci kažu da je glavni razlog tome želja roditelja da spriječe da njihova djeca budu izložena nasilju u školi zbog etničkog ili vjerskog porijekla".