BANJALUKA, SKOPLJE - Evropskim integracijama zapadnog Balkana prijeti blokada pristupa u Evropsku uniju ako EU ne nađe način kako će se pitanje jezika i identiteta tretirati kao dio pretpristupnog procesa.
Naime, Sofija je zaprijetila da će blokirati početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom ako se ne nađe za njih prihvatljivo rješenje na koji način će biti riješeno pitanje makedonskog jezika i makedonskog identiteta.
Ovo pitanje upalilo je alarm u Briselu, a Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije, izjavio je da je realna mogućnost da početak pregovora o članstvu, planiran za decembar, bude otkazan zbog mogućeg veta Sofije.
Gerald Knaus, direktor Evropske inicijative za stabilnost, kaže za "Nezavisne" da ovaj stav Bugarske može potopiti šanse zapadnog Balkana da postane dio EU. On ističe da Bugarska ima pravo da pitanje i svog i makedonskog identiteta vidi kako ona to želi, ali da je problem kada subjektivno posmatranje pitanja identiteta postane političko pitanje.
"Sjeverna Makedonija nikad neće pristati da promijeni ime svog jezika jer je to pitanje mnogo dublje od pitanja imena zemlje. Postoji dobar razlog zašto pitanje promjene njihovog identiteta nikada nije bilo dio decenijskih razgovora s Grčkom. Ako bugarski političari očekuju da se ovo promijeni kao rezultat ucjene tokom pretpristupnog procesa, bilo bi mudro to odmah tako i reći", kaže on.
Knaus upozorava da bi prihvatanje takvog principa moglo imati posljedice na cijeli region, jer se na pitanja identiteta različito gleda u raznim dijelovima Balkana.
"Ovo pitanje moramo odmah razjasniti zato što je od ogromne važnosti za stabilnost ovog dijela Evrope", kaže on.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani i ekspert za naš region, kaže za naš list da je problem u tome što Bugari makedonski jezik smatraju bugarskim dijalektom, te su od ostalih zemalja članica EU prošlog mjeseca dopisom tražili da se istorijska neslaganja uključe u pregovaračke uslove.
"Moja procjena je da će EU sačekati stav Komisije koja je formirana u avgustu 2017. da se pronađe rješenje i pokušati usaglasiti zajedničke tačke. Međutim, problem je što se to neće završiti do samita u Sofiji, a sličan stav je iznio i komesar za proširenje Oliver Varhelji. A to će očigledno biti problem", kaže Kočan za "Nezavisne".
Kočan ističe da bi i druge zemlje članice EU mogle pokrenuti slična pitanja u vezi s regionom. Primjera radi, kako navodi, Hrvatska bi mogla po istom principu postaviti uslove Srbiji i BiH.
"Po mom mišljenju, jedini način da izbjegnemo ovakav scenario je da sljedeći krug proširenja bude u paketu. Tako bismo mogli izbjeći međusobna blokiranja, jer bi sve zemlje dosegle određen nivo spremnosti, pa bi bilo teže blokirati pojedinačne zemlje", smatra on.
Podsjećanja radi, ovo nije prvi put da je neka zemlja na Balkanu koristila članstvo u EU da pritisne susjede koji su u toku pregovora. Slično je postupila Slovenija, koja je blokirala hrvatski pristup u EU zbog neriješenog pitanja Piranskog zaliva. Pitanje je riješeno tako što je predmet prebačen na arbitražu, a onda je Hrvatska, nakon primanja u EU, raskinula arbitražu uz obrazloženje da je slovenački sudija u Arbitražnom sudu bio u nedozvoljenom kontaktu s Vladom Slovenije.
Zaev se, inače, u ponedjeljak obratio makedonskoj javnosti i obavijestio ih da ako Bugarska ne promijeni svoj stav, zemlja treba da se pripremi na mogućnost odgađanja pretpristupnih pregovora.