ZAGREB - Bivši hrvatski oficir Željko Sačić (46), zamjenik generala Mladena Markača - kojem se sudi zbog ratnih zločina u "Oluji", uhapšen je juče zbog umiješanosti u masakr srpskih civila u zaseoku Grubori u Plavnu, kod Knina.
Taj masakr su nakon "Oluje", 25. avgusta 1995. godine, izvršile specijalne jedinice MUP-a.
Prema riječima Sačićevog advokata Zvonimira Hodaka, policija je njegovom branjeniku prilikom hapšenja rekla da je uhapšen zbog krivičnog djela sprečavanja dokazivanja, odnosno ometanja dostavljanja dokumenata iz "Oluje" koje od Hrvatske traži Haško tužilaštvo.
"Policija će pretresti i Sačićev stan", rekao je Hodak, koji, iako je naveo da ne zna o čemu je riječ, smatra da je hapšenje povezano s Haškim tribunalom.
Hapšenje je potvrdio i načelnik Kabineta šefa policije Krunoslav Borovec, koji je rekao i da Sačić nije jedini koji je priveden.
"Među uhićenima, odnosno onima koji su obuhvaćeni kriminalističkim istraživanjem su i aktivni policajci", naveo je Borovec.
Sačić, Markačev zamjenik iz vremena "Oluje", donedavno je bio predsjednik Udruženja specijalne policije.
Elektronski mediji u Hrvatskoj su juče istakli da je Sačić uhapšen zbog zločina u zaseoku Grubori, gdje je na najbrutalniji način pobijeno pet starijih srpskih civila. Sačića je s tim zločinom u iskazu haškim istražiocima povezao policijski koordinator za Knin u vrijeme "Oluje" Stjepan Buhin, rekavši da vjeruje da je Sačić pokušao prikriti zločin u Gruborima.
Tada je rekao da mu je bilo čudno što je Sačić poslije vijesti o zločinu stigao u Knin i rekao da će se ubistva u Gruborima tretirati kao posljedica "Oluje".
Ali, u haškoj sudnici lani u oktobru Buhin je kao svjedok Tužilaštva promijenio iskaz, rekavši da "danas misli drugačije".
Zločin u plavanjskom zaseoku Grubori jedna je od najtežih tačaka haške optužnice protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Markača koji je u "Oluji" komandovao policijskim snagama. U zaseoku Grubori u Plavnu, kraj Knina, ubijeni su civili Đuro Karanović, Miloš Grubor, Jovo Grubor, Marija Grubor i Milka Grubor, starosti između 45 i 90 godina, a spaljeno je više od 20 kuća. General Čermak kao komandant Knina pred spaljenim kućama tada je izjavio da su starce pobili "četnički teroristi".
Tribunal od EU traži dokumente o Gotovini
Haški tribunal uputio je juče novi poziv Evropskoj uniji da dostavi dokumenate iz njenih arhiva, koje je tražila odbrana hrvatskog generala Ante Gotovine. Od nadležnih u EU ovim nalogom suda traži se da "u arhivama intenziviraju potragu za 'kninskim dnevnicima'", te da ih "u roku od 14 dana djelimično ili u cjelini predaju odbrani, ili da obavijeste Vijeće o naporima koji su preduzeti, ukoliko dokumenti ne budu pronađeni".
EU je određen broj arhivskih dokumenata predala advokatima optuženog početkom godine, dok je za neke dokumente rečeno da nisu pronađeni. U junu je konstatovano da je Gotovininoj odbrani predato osam od 11 dokumenata, a da "preostala tri nisu pronađena, uprkos intenzivnoj pretrazi".
Neizvjesne posljedice po odbranu
Goran Mikuličić, branilac Mladena Markača, kaže da je još prerano zaključiti kako će se ova istraga odraziti na položaj u suđenju njegovog klijenta, ali podsjeća da istraga dosad još nije dovela do počinilaca, utvrđivanja da li je počinjen zločin ili je riječ o borbi s teroristima. U svakom slučaju, smatra Mikuličić, stav odbrane je da je Markač svojevremeno učinio sve što je mogao, dakle prijavio događaj mjerodavnim policajcima.