HAG - Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je juče bivšem predsjedniku Republike Srpske Krajine Milanu Martiću prvostepenu presudu na 35 godina zatvora.
Martić je pravosnažno osuđen za zločine nad nesrpskim stanovništvom u Kninskoj Krajini i zapadnoj BiH, od 1991. do 1995. godine, kao i za raketni napad na Zagreb, 1995. godine.
Tribunal je 12. juna 2007. godine proglasio Martića krivim po 16 tačaka optužnice, uključujući optužbe za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubistva, zatvaranja, mučenja, deportacije, nehumana djela i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, a oslobodio ga je krivice za istrebljenje.
Odbrana je uložila žalbu i zatražila oslobađanje Martića ili ponavljanje postupka zbog "činjeničnih" grešaka u procesu, dok je u žalbenom postupku Tužilaštvo insistiralo na još strožoj kazni.
Prvostepenom presudom, koja je saopštena 12. juna prošle godine, Milan Martić je proglašen krivim za progon, ubistva, deportaciju i druge zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Bivšem predsjedniku Republike Srpske Krajine na teret je stavljeno i granatiranje Zagreba 2. i 3. maja 1995, kada je pokušao da, napadima na hrvatsku prijestonicu, zaustavi protjerivanje Srba iz zapadne Slavonije, u operaciji "Bljesak". U presudi je navedeno da je tom prilikom poginulo sedam, a povrijeđeno 200 ljudi.
Martićeva odbrana tražila je oslobađajuću presudu ili novo suđenje jer prvo, kako se tvrdilo, nije bilo fer. Tokom žalbenog postupka, Martić je izjavio da se u Hagu našao pred "inkvizicijom" i da je presuda donesena "po zapadnim stereotipima da su Srbi loši momci". Kao ključni argument navedena je rečenica predsjedavajućeg sudije Džastisa Molota Bakonea koji je upitao svjedoka: "Kada ste vidjeli da vas u Hrvatskoj ne žele, zašto se niste pokupili i otišli u Srbiju? Umjesto toga napravili ste neprilike i sebi i Hrvatima."
I Haško tužilaštvo bilo je nezadovoljno presudom, smatrajući da je preblaga, pa se i taj tim žalio, tražeći da kazna bude stroža.
Milan Martić, bivši policajac iz Knina, za predsjednika RSK izabran je, govorilo se, uz značajnu pomoć Slobodana Miloševića.
U prvostepenoj presudi sudije su zauzele stav da je, kao Miloševićeva ispostava u Hrvatskoj, Martić bio učesnik tzv. zajedničkog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio "stvaranje jedinstvene srpske države kroz uklanjanje nesrba sa teritorija koje su Srbi smatrali svojom teritorijom".