BEOGRAD - Na današnji dan 1993. godine hrvatske snage su napale Maslenicu, Ravne Kotare i branu Peruča, koji su bili pod zaštitom snaga UN, a u agresiji je poginulo 326 srpskih vojnika i civila.
U zbjegovima je umrlo 165 srpskih civila, dok se 8 lica još uvijek vodi na listi nestalih, rečeno je iz Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske.
"Za počinjene zločine niko nije odgovarao, ali je zato prošle godine povodom te agresije hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao 15 učesnika akcije 'Maslenica', neke od njih posthumno, ocjenjujući da je ta akcija bila 'veoma značajna pobjeda mlade hrvatske vojske'. Tako se desilo da dobiju odlikovanje umjesto da odgovaraju za etničko čišćenje i počinjene zločine nad Srbima na području koje je bilo pod zaštitom UN", kažu u Asocijaciji.
Srpsko stanovništvo sa ovog područja izbjeglo je prema Kninu i Srbiji. U napadu su najviše stradala tri srpska sela - Islam Grčki, Kašić i Smoković, a Srbi iz etnički mješovitih sela Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski protjerani su ili ubijeni.
Njihova imovina je uništena, crkve porušene. Osim pravoslavne crkve u Smokoviću, bile su oštećene i one u Islamu Grčkom i Kašiću.
Istog dana između Gračaca i Malog Alana hrvatske snage su na prevaru iz zasjede ubile 22 pripadnika policije Republike Srpske Krajine. Tada je na prostoru Krajine važio "dupli ključ", a to je značilo da su sva borbena sredstva Teritorijalne odbrane Krajine bila pod nadzorom snaga UNPROFOR-a i nisu se mogla aktivirati bez njihovog odobrenja.
Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN broj 802 od 25. januara 1993. godine, koja je nalagala da se hrvatske snage povuku sa zauzetog područja, nije ispoštovana. Nakon ove operacije snage UNPROFOR-a izgubile su svaki kredibilitet kod srpskog stanovništva.
Izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske pitaju da li će poslije sramne oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Hagu Anti Gotovini i Mladenu Markaču hrvatsko pravosuđe konačno pokrenuti postupak protiv onih koji su počinili zločine i to ne samo u akciji "Maslenica" nego i u svim drugim akcijama u kojima su stradali nedužni civili.
"Bez ovakvog odnosa teško je govoriti o uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa i normalizaciji života na tom području. Apsurdna je situacija da će Hrvatska sredinom ove godine postati punopravna članica EU, a da nije bila u stanju da ispoštuje standarde koji vrijede u svim civilizovanim zemljama svijeta i procesuira odgovorne za zločine koji su počinjeni za vrijeme proteklog građanskog rata nad nedužnim srpskim civilnim stanovništvom u Hrvatskoj", stav je Asocijacije.