ZAGREB - Bivši potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Josip Matanović i Robert Peša juče su na zagrebačkom Županijskom sudu u slučaju "veliki maestro" osuđeni na 11, odnosno dvije godine zatvora zbog primanja mita i zloupotrebe položaja i ovlaštenja.
Uz zatvorsku kaznu, Matanoviću će biti oduzeto i nezakonito stečenih 250.000 evra i 125.500 kuna. On će u pritvoru, u kojem je od početka postupka u junu 2007, čekati pravosnažnost presude.
Sudija Ivana Kršul izjavila je obrazlažući presudu Josipu Mataniću kako je uzimanje koverte školski primjer korupcije te da je to bivši potpredsjednik HFP-a učinio zbog pohlepe za novcem.
Šef Službe prodaje nekretnina Fonda Igor Petlevski kažnjen je s godinu i deset mjeseci, advokat iz Buja Asja Piplović s godinu i tri mjeseca, kao i njen saradnik Mladen Jandriček, dok je zagrebački advokat Juraj Parazajder dobio tri godine zatvora. Njemu će biti oduzeto 128.000 kuna nezakonite imovinske koristi, a dosuđena mu je i trogodišnja zabrana bavljenjem advokaturom. Optužbe su oslobođeni viši savjetnik u Fondu Darko Mrkonjić te osječki preduzetnik i vanredni profesor na tamošnjem Ekonomskom fakultetu Mane Medića.
Bivši potpredsjednici HFP-a su terećeni za malverzacije s prenamjenom zemljišta Ciglane "Nin", prodajom dionica hotela "Živogošće" i "Podgora", pretvorbom "Osječke pivovare" i procjenom zemljišta "Badela".
Tokom suđenja prikazan je tajno snimljen video-materijal te audio-materijal u kojemu je glavnu ulogu uglavnom imao Josip Matanović. Tako se na nekim snimcima vidi kako od USKOK-ovog preuzdanika Kuzmanića uzima kovertu s 50.000 evra i govori kako mu je to "za kaficu".
Matanovićev advokat, Branko Šerić, rekao je da je za njegovog klijenta s obzirom na njegove godine, ovo doživotna kazna i ogorčen je što je cijela afera "Maestro" ostala na slovu "M" kao Matanović, a drugim okrivljenicima je "progledano kroz prste". "Očito je Matanović kriv za sve privatizacijske afere u Hrvatskoj, za 'Brodosplit' i vojne kamione", rekao je Šerić.
Jednogodišnja tajna antikorupcijska akcija "Maestro" doživjela je vrhunac sredinom juna 2007, kada je uhapšeno šestoro osumnjičenika, među kojima i trojica potpredsjednika Fonda: Matanović, Robert Peša i Ivan Gotovac.
Akciju su podržali svi, od državnih čelnika, nevladinih udruženja i sindikata do opozicije, koja je zbog korupcijskog skandala tražila i ostavku Vlade, čiji ministri sjede u Upravnom odboru Fonda, ali Hrvatski sabor je odbio prijedlog HNS-a i SDP-a o iskazivanju nepovjerenja Vladi.
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić rekao je tada kako očekuje da će biti uhvaćen i "dirigent orkestra" te ustvrdio da je HFP centar korupcije od kojeg se sve dalje grana, te da je to "hobotnica koja se cijela mora zaustaviti". Premijer Ivo Sander najavio je istog dana kada su uhapšeni prvi osumnjičenici ukinuće HFP-a i osnivanje nove institucije koja će brinuti o državnoj imovini.
Dva dana nakon hapšenja pokrenuta je sudska istraga, a osumnjičenicima je određen pritvor u kojem su, osim trojice potpredsjednika Fonda, završili šef Službe prodaje nekretnina Fonda Igor Petlevski, advokat iz Buja Asja Piplović, njen saradnik Mladen Jandriček i zagrebački advokat Juraj Parazajder, a za preduzetnikom iz BiH Svjetlanom Stanićem raspisana je potjernica. Uskoro je objavljeno da su u razotkrivanju korupcijske mreže u Fondu pomogla dvojica USKOK-ovih preuzdanika - Joško Kuzmanić i Mihail Mošnogorski - koji su se osumnjičenicima lažno predstavljali nudeći im mito za razne usluge. Nezakonitosti otkrivene u akciji "Maestro" dovele su i do toga da je glavni državni tužilac od Fonda zatražio podatke o sumnjivim privatizacijskim postupcima i svim privatizacijama u kojima sva imovina firmi nije bila na popisu imovine u elaboratu o pretvorbi.
"Maestro" bio i mali
Krajem januara 2008. završena je sedmomjesečna istraga, a tri sedmice poslije USKOK je podigao optužnicu protiv 10 osumnjičenih. Uskoro se postupak odvojio za Gotovca i Stanića, koji su na suđenju u tzv. slučaju Mali maestro u februaru ove godine oslobođeni optužbe za primanje i davanje mita, te zloupotrebu u vezi s privatizacijom "Dalmacijavina" i splitskog hotela "Bellevue".