BEOGRAD - Mediji i javnost ne pozivaju političare na odgovornost, što političkoj eliti daje mogućnost da radi za sopstvene interese i da često vulgarizuje demokratski sistem, ocijenili su danas učesnici Tanjugovog okruglog stola "Kako upristojiti političku scenu Srbije".
Na okruglom stolu je zaključeno da mediji snose dominantnu odgovornost za to što javnost ne reaguje dovoljno kritički na nastojanja političara da "zamagle stvarnost" i za to što joj se se skup političkih, privrednih i privatnih interesa plasira kao interes građana.
U takvim okolnostima, proces uljuđivanja političke scene je gotovo nemoguć, smatra profesor Filološkog fakulteta Ljubiša Rajić, jer kako kaže, on idelano funkcionoše u korist onih koji su ga i stvorli.
Prema Rajićevom mišljenju, oni dijelovi srpskog društva koje javnost personifikuje kao moć gaje dubok prijezir prema običim ljudima jer jedino oni mogu da ugroze taj sistem koji su stvorili.
"On nije napravljen za obične ljude, već za takozvane političke elite. U njemu se odlično živi, raspoređuju moć i novac, a društo koje nema ozbiljne stručnjake, udruženja, opoziciju, sindikate ili institucije, nema ni onoga ko bi mogao da kontroliše takav sistem i da poziva na odgovornost", smatra Rajić.
On dodaje da upravo iz tog razloga nema uljuđivanja sistema, "da političari mogu da psuju, vrijeđaju, prave feude od države i njenih institucija".
"To je koloplet dobro ispletenih interesa, gdje jedni druge štite iz raznoraznih razloga", ističe profesor Rajić.
On takođe naglašava i ulogu medija u podržavanju takvog sistama, od koga, kako kaže i sami zavise.
Prema njegovom mišljenju, došlo je do toga da političari koji ništa ne nude i nemaju rješenje ni za jedan važan državni problem dobijaju svoj prostor u medijima da govore o opštim mjestima i "prodaju maglu".
Mediji to podržavju, jer su, kako ističe, u direktnom ili indirektnom vlasništvu tajkuna, političara ili države.
"Zbog vlasničkih odnosa u medijima situacija je takva kakve jeste. Medije drže ili tajkuni ili država, ruke su im vezane jer zavise od toga hoće li dobiti oglas ili ne. U takvim okolnostima razvija se i autocenzura", dodaje Rajić i konstatuje da su na sve to i građani potpuno otupjeli na prazne priče koje im se prodaju.
Takva urušena i impotentna javnost, smatra profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, posljedica je medijskog rata, obilja i hiperprodukcije infomacija koja postoji na svim tržištima, pa i na srpskom.
Razlika je, dodaje ona, u tome što neke svjetske javnosti ispostavljaju račune svojim elitama.
"Kada su (Toni) Bler i (Džordz) Buš krenuli u posljednji rat prodajući lažnu priču o oružju za masovno uništenje, Bler je snosio posljedice. Na sredini njegovog mandata bio je nepopularniji nego ikada. Javnost je postavljala pitanja, a gdje se u Srbiji postavlja pitanje odgovornosti", istakla je Milivojević.
Ona je ocijenila da mediji znaju da im ugled ne zavisi od kvaliteta i samim tim ne postavljaju suštinska pitanja.
"Mediji znaju da im novac, frekvencija i subina ne zavise od kvaliteta već od nekih drugih kanala. U takvim okolnostim, građani gube povjerenje u medije, a profitiraju samo oni koji prodaju prostor za reklamiranje", ukazala je profesorka Milivojević.
O zavisnosti i sputanosti medija govorio je i Ivan Stanković iz Agencije Komunis, Istakavši da se postavlja pitanje da li u Srbiji postoje nezavisni mediji ili su oni kontrolisani.
On je ocijenio da je zbog izobilja infomacija koje se plasiraju i činjenice da na političkoj sceni vlada negativna selekcija, veoma teško građanima plasirati suštinsku istinu.
Odgovor na pitanje kako uljuditi političku scenu Srbije dao je i socilog Vladimir Vuletić, a prema njegovom mišljenju, to će se dogoditi kada novinari počnu da postavljaju konkretna pitanja i da traže iste takve odgovore.
"Kampanja je počela i mogu reći da sam impresioniran načinom na koji političari slušaju agencije i rade šta im se kaže, ali sam razočaran što mediji to gutaju", rekao je Vuletić.
On je ocijenio da se čitava kampanja u Srbiji svodi na opšte priče i opšta obećanja, za koja nakon četiri godine nikako ne može da se provjeri jesu li ispunjena.
Djorđe Vukoivć iz Cesida smatra da će se srpska politička scena uljuditi onda kada Srbija "popravi svoje političke stranke".
Istakavši da je nerealno očekivati da će se pojaviti nova stranka sa novim kadrom, on je ocijenio da se mora raditi na unapređivanju postojećih i to time što će se personifikovati odgovornost.
"Ključ je da se, kada se kaže da je vlada loše radila, izdvoje oni koji su radili dobro od onih koji nisu", istako je Vuković i podvukao da će se okolnosti u kojima živimo promijeniti onda kada se čitav sistem izmijeni, a da je za to, u teoriji, potrebno najmanje 60 godina.
Govoreći o slabostima izbornog sistema i, kako je ocijenio, naznakama fer i slobodnih izbora u Srbiji, programski direktor Cesida Djorđe Vuković rekao je da finansiranje stranaka i medijska kampanja ni u zakonima nisu "izvedeni" do kraja.
Pored toga, dodao je, negativna selekcija u strankama i mogućnost da napreduju uglavnom oni koji se ne suprotstavljaju partijskom vrhu, jedan je od razloga postojanja korupcije.
"Pitanje selekcije i izbornog sistema jedan je od kriterijuma da se napreduje u stranci, a uslov je da budete poslušnik ili da imate novac", rekao je Vuković, i dodao da je značajan problem i to što ne postoji niko ko će procjenjivati učinak poslije izbornog procesa.
"Dok se to ne promijeni, teško će se spriječiti politička korupcija", rekao je Vuković.