VARAŽDIN - Hrvatski premijer Zoran Milanović oštro je osudio izjavu portparola Evropske komisije /EK/ Mine Andreeve da Hrvatska iza svojih granica skriva ubice hrvatskih disidenata, navodeći da je netačna, neargumentovana i da se na taj način ne razgovara ni sa neprijateljem.
"Ovo što smo juče čuli nismo nikada imali priliku ranije čuti - da je jedna zvanična osoba, portparol koja nije govorila u svoje ime, već u ime svoje šefice, optužila hrvatsku Vladu da u svojim granicima štiti ubice hrvatskih disidenata", rekao je Milanović novinarima u Varaždinu.
On je najavio da će o ovome razgovarati s kolegama iz EU i članovima Evropske komisije, ali da ga najviše zabrinjava što je takva retorika iz Evrope slična onoj opozicije u Hrvatskoj.
"Mene jučerašnja izjava ne bi toliko zabrinjavala da to nije rječnik identičan rječniku opozicije u Hrvatskoj, a riječ je i ovdje i tamo o istoj političkoj opciji", dodao je Milanović.
Milanović i dalje smatra da Hrvatska nije napravila ozbiljan prekršaj.
Andreeva je juče izjavila da "EK duboko žali zbog toga što Hrvatska nije odgovorila" na zahtjev potpredsjednika Komisije i komesara za pravosuđe Vivijan Reding i "zbog činjenice da je hrvatsko nacionalno zakonodavstvo promijenjeno samo nekoliko dana prije pristupanja EU, te je u suprotnosti sa zakonom EU o evropskom nalogu za hapšenje".
"Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubistvo hrvatskih disidenata u drugoj evropskoj zemlji tokom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica. Zbog toga će Redingova upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem iduće sedmice i predložiti akcije u skladu s članom 39 hrvatskog pristupnog ugovora, kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa", rekla je Andreeva.
Iz Evropske komisije i danas je poručeno da će insistirati da svi prekršaji budu kažnjeni.
Hrvatska je krajem juna usvojila zakon, kolokvijalno nazvan "leks Perković", kojim primjenu evropskog naloga za hapšenje ograničava na zločine počinjene poslije avgusta 2002.
EK je Hrvatskoj dala rok do 23. avgusta da odgovori kada planira da uskladi zakon o evropskom nalogu za hapšenje sa evropskim zakonodavstvom, što Hrvatska nije učinila.