ZAGREB - Bilo kakav dogovor Hrvatske s Rusijom o uspostavljanju tranzitnog pravca gasovoda Južni tok kroz Hrvatsku mora biti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije i njenom energetskom politikom, izjavio je hrvatski vicepremijer za unutrašnja, spoljna i evropska pitanja Neven Mimica.
"Ne dolazi u obzir da vlada Zorana Milanovića radi nešto što bi ugrozilo ulazak Hrvatske u članstvo EU", rekao je Mimica za Jutarnji list, u komentaru na prijedloge ruske kompanije Gasprom i Kremlja da Hrvatska prije ulaska u EU potpiše novi međudržavni ugovor i akcionarski ugovor za gasovod Južni tok.
U povjerljivom dokumentu vlade u kome se analizira pozicija Hrvatske u odnosu na taj projekt, a o koje je list juče pisao, ističe se da predstavnici Gasproma od predstavnika hrvatske vlade i državne kompanije Plinakro traže da se navedeni dokumenti potpišu iza leđa Evropske komisije koja se tome suprotstavlja jer smatra da svi do sada potpisani međuvladini ugovori s Gaspromom i Rusijom nisu u skladu s zakonodavstvom Unije.
"Sama ideja da kroz Hrvatsku prolazi tranzitni pravac plinovoda Južni tok čini mi se jako korisnom, ali sve to treba dovesti u kontekst pravne tekovine EU", rekao je Mimica.
U ministarstvu spoljnih i evropskih poslova nezvanično su izjavili da se ništa neće raditi Evropskoj komisiji iza leđa. Promjena međudržavnog ugovora između Hrvatske i Rusije kojim se reguliše pitanje projekta Južni tok bila bi potrebna u slučaju promjene tranzitnog pravca gasovoda koji sada zaobilazi Hrvatsku.
Važeći ugovor između Hrvatske i Rusije, kojim se regulišu prava i obaveze oko izgradnje i korištenja gasovoda Južni tok na hrvatskom teritoriju, sastavljen je 2. marta 2010. u Moskvi. U ime Hrvatske potpisao ga je tadašnji ministar privrede Đuro Popijač.
U njemu se jasno definiše da se gasovodom na teritoriju Hrvatske obezbjeđuje mogućnost dodatne opskrbe gasom, odnosno radi se o dostavnom, a ne tranzitnom pravcu Južnog toka kroz Hrvatsku.
Tim ugovorom, koji je na snazi 30 godina, određeno je da se Studija održivosti tog projekta mora napraviti najkasnije do 30. decembra 2010. godine, a odluka o izgradnji se mora donijeti najkasnije 24 mjeseca od datuma prijema studije.
To se poklapa i s najavama Gasproma da bi gasovod trebalo da počne da se gradi u decembru ove godine. Studiju održivosti Plinakro je napravio i predao Gaspromu.
Ruski ambasador u Hrvatskoj Robert Vartanovič Markarjan nedavno je izjavio da je na osnovu te studije jasno da Hrvatska definitivno neće biti tranzitna zemlja za gasovod Južni tok. U tom slučaju priključak bi se radio iz Srbije, kroz koju prolazi magistralni vod gasovoda.
Po Ugovoru, Plinacro i Gasprom moraju da naprave zajedničku kompaniju u kojoj će svaka strana imati po 50 odsto učešća. Ugovor je ratifikovan u Saboru i potpisao ga je predsjednik Ivo Josipović, naveo je list.