BEOGRAD - Misija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja provjerava situaciju na Kosovu, razgovarala je juče u Beogradu sa predsjednikom i premijerom Srbije, Borisom Tadićem i Vojislavom Koštunicom.
Koštunica je, prema riječima njegovog savjetnika Slobodana Samardžića, upoznao članove Misije sa `stvarnim stanjem` na Kosovu i položajem Srbije u pregovorima - da je imala `pozitivan i konstruktivan stav u cijelom pregovaračkom procesu i da je dala prijedlog koji nije dovoljno uzet u obzir, o suštinskoj autonomiji sa međunarodnim garancijama`. Koštunica je govorio o stvarnom stanju na Kosovu i iznio `ubjedljive podatke`, koji ilustruju kako se ne poštuje Rezolucije 1244, usvojena 1999, dodao je on.
Premijer je upozorio da se Rezolucija ne sprovodi, da se ne ispunjavaju međunarodno postavljeni standardi i da je predao veći broj dokumenata o problemima sa kojima se suočavaju Srbi koji žele da se vrate u pokrajinu.
Samardžić je naveo da je ambasador Južne Afrike `postavio interesantno pitanje o trećem putu`, odnosno šta Srbija predlaže, jer su do sada pominjane dvije mogućnosti - `status kvo i plan koji predviđa međunarodno nadgledanu nezavisnost za Kosovo`. Pojedini ambasadori `sada su prvi put saznali` da postoji i konkretan prijedlog Srbije koji je `nešto između ili nešto treće`. Koštunica je, prema njegovim riječima, objasnio stav Srbije da se tim prijedlogom zadovoljavaju i legitimni interesi Albanaca kao manjine u Srbiji i poštuju osnovni dokumenti UN. Govorio je i o položaju Srba koji su ostali na Kosovu, brojnim kidnapovanjima, ubistvima, ograničenom kretanju, razaranju stambenih objekata, crkava i uopšte srpskog duhovnog nasljeđa.
Savjetnik premijera Aleksandar Simić je rekao da je ambasadorka Velike Britanije Karin Pirs izložila svoje shvatanje da Rezolucija 1244 ne opredjeljuje pitanje statusa Kosova, već daje mandat UNMIK-u da stvori privremene institucije samouprave i omogući razgovor o statusu čiji ishod nije unaprijed predviđen Rezolucijom usvojenom 1999. godine.
Koštunica je rekao da se ne slaže sa takvom interpretacijom, ali da čak i ako se dopusti mogućnost da takva intepretacija postoji, Savjet bezbjednosti mora da bude vezan višim aktom - Poveljom UN. Simić je dodao da je Pirsova rekla da je generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer ocijenio da bi, u slučaju prihvatanja nadgledane autonomije koju predlaže Srbija, to rješenje morao da sprovodi veliki broj vojnika, a da NATO nema dovoljno trupa za to. Koštunica je kazao da je uslov NATO za prestanak `agresije na SRJ 1999. bilo povlačenje srpskih snaga i da je sada NATO u obavezi` da garantuje mir i bezbjednost, kao i da pitanje broja vojnika ne može opredjeljivati status Kosova.
Simić je dodao da je ambasador SAD Zalmej Halilzad pitao šta će Srbija uraditi, ako SB usvoji osnovne elemente Ahtisarijevog plana.
Prema njegovim riječima, Koštunica je na to rekao da je hipotetičko pitanje `krajnje nevjerovatno`, kao i da je `nevjerovatno da bi SB mogao da donese rezoluciju koja bi prekršila Povelju UN.
Savjetnik premijera Srbije Vladeta Janković je kazao da je među pitanjima bilo i jedno `možda nedobronamjerno intonirano` - kako Beograd zamišlja život s Albancima s obzirom na istoriju sukoba i animoziteta. Ambasadorima je, dodao je, rečeno da život u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, na jugu centralne Srbije, ne predstavlja problem i da je to najbolji dokaz da se može živjeti zajedno, ako postoji dobra volja.
Pomenut je argument i da u Beogradu žive desetine hiljada Albanaca bez problema, kao i da je desetak hiljada Albanaca tražilo medicinsku pomoć i prethodnih godina stavilo sudbinu u ruke beogradskih ljekara.
Protest Srba ispred zgrade Vlade
Članovi Udruženja kidnapovanih i nestalih Srba na Kosovu i Metohiji okupili su se juče oko devet časova, ispred zgrade Vlade Srbije. Oni su nosili transparente sa slikama svojih najmilijih, o kojima većina, kako kažu, još ne zna ništa. Okupljeni su željeli da zaustave saobraćaj prije ulaska Misije Ujedinjenih nacija u Vladu Srbije, ali im policija to nije dozvolila.
Predstavnici Misije u zgradu Vlade ušli su na sporedni dvorišni ulaz, iz Ulice kneza Miloša, dok su ih članovi Udruženja čekali u Nemanjinoj ulici.
Okupljeni Srbi sa Kosova kasnije su blokirali i sporedni ulaz da bi članovi Misije uočili njihov protest.
Čekali Misiju na granici
Izgnani Srbi i Romi sa Kosmeta okupili su se na administrativnoj liniji sa pokrajinom, između Rudnice i Jarinja, da bi i na taj način ukazali Misiji SB da žele da se vrate na svoja ognjišta, odakle su protjerani 1999, poslije dolaska KFOR-a. Do 12.30 na administrativnoj liniji sa pokrajinom, u mjestu Jarinje okupilo se oko 8.000 raseljenih sa Kosmeta.
Organizatori su kazali da očekuju dolazak još najmanje 2.000 Srba koji su organizovano vozom krenuli iz Beograda.
Oko 69 časova u Jarinju održan je skup na kojem su govorili predstavnici udruženja raseljenih Srba. Sa skupa je upućen poziv delegaciji SB UN da dođe u Jarinje i razgovara s predstavnicima raseljenih.