Dok su nekada uzori i idoli omladini bili uglavnom vrhunski umjetnici, sportisti, intelektualci, danas su ih među velikim brojem mladih zamijenili folk pjevači, politički lideri, ali i "žestoki" momci i novopečeni bogataši.
Jedan od glavnih razloga novih statusnih simbola kojima se mladi danas dive je svakako i politička nestabilnost, ali i nesređene ekonomske prilike koje su u BiH i zemljama regiona evidentne posljednjih dvadesetak godina.
To potvrđuje i posljednje istraživanje o stavovima mladih u Srbiji, predstavnika generacije koja je odrasla i prvi odnos prema svijetu počela da gradi turobnih devedesetih godina prošlog vijeka. Naime, istraživanje "Vrijednosti i kulturni aktivizam maturanata Srbije", koje je nedavno sproveo Zavod za proučavanja kulturnog razvitka, a koja je obuhvatilo oko 1.700 učenika četvrtog razreda srednjih škola iz 25 gradova, pokazalo je da mladi kao idole najčešće navode istorijske ličnosti i političare, ali i zvijezde folk estrade.
Anketa je tako pokazala da maturanti sa tradicionalističkim stavovima cijene Ivicu Dačića, zatim Vladimira Putina, Moamera Gadafija, Tita, ali i folk pjevačicu Jelenu Karleušu. Međutim, ono što zabrinjava jeste da su se na listi današnjih idola među ovim maturantima našli i kriminalci i ubice. Tako se na listi idola kojima se dive mladi našao Milorad Ulemek Legija, koji je osuđen zbog ubistva Zorana Đinđića i zločina kriminalnog "zemunskog klana".
S druge strane, srednjoškolci sa netradicionalnim ili blagim tradicionalističkim stavovima cijene umjetnike kao što su Ernest Hemingvej, Milorad Pavić, Agata Kristi, ali i vojskovođe i političare poput Napoleona, Gandija, Đinđića... Razlog što se među idolima našao Legija, kao što je u prethodnim anketama navođen Željko Ražnatović Arkan se, prema mišljenju psihologa Bore Kuzmanovića, može potražiti i u medijima koji ih nazivaju "žestokim" momcima.
"'Žestoki' momci u ušima adoloscenata zvuče kao snažni, jaki, respektabilni momci i onda nije čudo što jedan broj, koji se inače možda osjeća frustrirano, inferiorno, želi da liči na njih, jer oni su ono što bi oni željeli da budu", kaže Kuzmanović.
Rezultati ankete su takođe pokazali da prosječan maturant iz Srbije voli da izlazi, da gleda TV i da vrijeme provodi na internetu. Ustanove kulture, međutim, posjećuje rjeđe, a ne uživa mnogo ni u čitanju knjiga.
A da je novo društvo donijelo i nove idole, pokazuje i primjer anketiranja učenika srednjih škola u RS, sprovedeno prije nekoliko godina, u kojem se kao idoli gotovo i ne spominju glumci, sportisti i pjevači, dok visoka mjesta zauzimaju politički lideri i nacionalne vođe. Naime, u okviru naučnoistraživačkog projekta "Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih", koje je tada sprovelo Društvo psihologa RS, učenici srednjih škola je, između ostalog, anonimno trebalo da napišu ko su njihovi idoli i uzori. Istraživanje je obavljeno u 10 lokalnih zajednica u RS, a sproveli su ga trenirani ispitivači koje su činili psiholozi i apsolventi Odsjeka za psihologiju banjalučkog Filozofskof fakulteta. Prilikom anketiranja, srednjoškolci su bili zamoljeni da napišu ime i prezime jedne poznate osobe iz sadašnjosti i prošlosti koju najviše cijene i koja je glavna osobina koju cijene kod te osobe.
Tadašnje istraživanje pokazalo je da je osoba iz prošlosti koju najviše cijene Josip Broz Tito. Radovan Karadžić se prilikom tadašnjeg anketiranja našao na drugom mjestu ličnosti koje učenici najviše cijene, a na trećem mjestu bio je Draža Mihajlović. Među idolima su im bili i Vuk Stefanović Karadžić, Majka Tereza, Nikola Tesla, sveti Sava... Psiholozi su došli do zaključka da je prema vrsti osobina koje su ispitivači pripisivali ovim ličnostima Tito prikazan kao simbol ekonomskog prosperiteta, dok Karadžića i Mihajlovića doživljavaju kao zaštitnike srpskog naroda.
"Ovaj rezultat je bio iznenađujući ako imamo u vidu da ispitanici ne samo da nisu živjeli za vrijeme Tita, već se ne sjećaju ni života u socijalističkoj Jugoslaviji. O Josipu Brozu Titu u proteklih dvadesetak godina malo se govorilo u medijima, a i kada se spominjalo, to je najčešće imalo negativnu konotaciju. To je u stvari žal njihovih roditelja za vremenima kada su živjeli kao ljudi, znači, kada su normalno živjeli", navodi psiholog Srđan Puhalo, koji je učestvovao u istraživanju.
Prema njegovim riječima, svako društvo nastoji da afirmiše i nametne neke oblike ponašanja, određene osobine ličnosti ili stavove koje smatra vrijednim. Nosioci tih vrijednosti postaju ugledne ličnosti i modeli društveno poželjnog ponašanja.
"Moramo imati na umu da i društva evoluiraju, te da promjene u društvu imaju za posljedicu i promjene dominantnih društvenih vrijednosti. Na ovim prostorima takvi lomovi se dešavaju često i kao posljedicu tih dešavanja imamo situaciju u kojoj dojučerašnji heroji sada postaju ratni zločinci, kriminalci se pokazuju kao uspješni poslovni ljudi, a pjevači i pjevačice sumnjivog muzičkog kvaliteta i ograničenog roka trajanja kao vrhunske zvijezde. U svemu tome se teško snalaze ne samo adoloscenti, već i njihovi roditelji", navodi Puhalo.
Danas, nažalost, kada su prave vrijednosti još nedefinisane u našem društvu, sve je više mladih osoba koje idole traže i u novopečenim bogatašima koji su do novca došli na sumnjiv način.
"U društvu u kojem se danas niko ne pita, na primjer, kako si zaradio novac, nego koliko ga imaš, sasvim je logično da mladi ljudi negdje usvajaju taj model ponašanja i na prvo mjesto stavljaju novac i ljude koji imaju novac ", kaže Puhalo.
A da su statusni simboli danas veoma važni u društvu, potvrđuje i devetnaestogodišnji Dejan, koji je tek započeo studije. On i njegovi drugovi su, kaže, često obeshrabreni kada praznih džepova gledaju svoje vršnjake kojima su roditelji oni koji su prethodnih godina novac sticali u raznim sumnjivim poslovima.
"Kad vidiš mladića od dvadesetak godina koji se vozi u nekom bijesnom automobilu, koji ima para da uradi što god hoće, ipak se osjećaš nekako jadno, na neki način želiš to da imaš", kaže on.
Mladima je, priča ovaj student, danas najbitnije da su vidljivi rezultati dobar automobil, sat, firmirana garderoba, najnoviji model mobilnog telefona... Manje je bitno, poručuje, na koji su način ljudi u koje gledaju kao u bogove došli do novca.
"Za razliku od stalnih idola u koje se mogu uvrstiti neki pisci, istorijske ličnosti, postoje i aktuelni idoli koje nameće vrijeme i koji se često mijenjaju. To je jedna kategorija koja se mijenja iz generacije u generaciju, a mijenja se i kako je šta aktuelno. Dakle, ko će biti idol kod mladih zavisi i od toga šta je u trendu, šta je u tom trenutku zanimljivo i aktuelno", navodi sociolog Milica Stanić.
Politička nestabilnost i nezavidna ekonomska situacija koja posljednjih godina vlada u BiH, slaže se i ovaj sociolog, nametnuli su neke nove idole. Međutim, dodaje, kod mladih mogu neopravdano da zauzmu poziciju idola i marginalni likovi, koji se posljednjih godina pojavljuju u raznim rialiti programima, poput "Velikog brata" ili "Farme".
"Mediji u tim programima namjerno prave imidž tih ljudi, a za to je zadužena cijela industrija koja se bavi izbacivanjem likova koji će postati idoli mladih", navodi Stanićeva.
Podrška sistema
Psiholog Srđan Puhalo ističe da je odabir idola ili uzora jedna od ključnih stvari u formiranju ličnosti.
"Ako država ne stane iza dobrog sportiste, pjevača, glumca, naučnika, teško da će se oni moći sami nametnuti kao idoli. Za neke stvari prosto morate da imate podršku države", poručuje on.