BEOGRAD - Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin izjavio je, pred sutrašnji sastanka predsjednika Tomislava Nikolića i Vladimira Putina, da Moskva očekuje da čuje planove Beograda i, posebno, platformu za Kosovo.
"Moskva očekuje da će taj susret imati važne posljedice po bilateralne odnose.
Polazimo od toga da će predsjednik Srbije dati ocjenu trenutne političke sutuacije u Srbiji, kakva raspoloženja preovlađuju u društvu, kakvi su planovi nove srpske vlade i sa kojim se problemima suočava Srbija, posebno u ekonomskoj sferi", rekao je Konuzin u intervjuu Tanjugu.
Rusiju, kako je dodao, posebno interesuje kako teče izrada nove platforme Srbije za rješavanje kosovskog pitanja.
"Nama je to važno, jer naš stav ostaje principijelan i na strani Srbije u ovom, za nju izuzetno važnom, pitanju", istakao je ambasador Konuzin.
Na pitanje kako Moskva gleda na spremnost Srbije da dijalog Beograda i Prištine podigne na viši politički nivo, one je rekao da Rusija polazi od toga da je međunarodno-pravna osnova za regulisanje ovog pitanja Rezolucija SB UN 1244.
Prema njegovim riječima, u proces rješavanja kosovskog pitanja uključen je veliki broj međunarodnih faktora - od EU do pojedinačnih država, koje aktivno pokušavaju da utiču na te razgovore i to u najvećem broju slučajeva - na štetu Srbije.
"Sada je najvažnije da se da prilika Beogradu i Prištini da zajednički, direktno odrede sadržaj razgovora i njihov nivo, a da se potom dođe do dogovora koji bi bio u skladu sa fundamentalnim principom Rezolucije SB", naglasio je Konuzin.
Govreći o sporazumu o strateškom partnerstvu između Srbije i Rusije, koji još nije potpisan, Konuzin je izrazio uvjerenje da će se dvije države vratiti tom dokumentu kako bi odredile perspektivu saradnje u blikoj budućnosti.
"Zadatak je da se u okviru tog dokumenta odrede glavni prioriteti naše saradnje u godinama pred nama, s tim što bismo na osnovu tih prioriteta razvijali praktičnu saradnju, razrađivali konkretne projekte, obezbjeđivali resurse...", rekao je Konuzin.
Na pitanje šta je potrebno učiniti da dobri bilaterani odnosi budu unaprijeđeni na planu ekonomije i posebno šta Srbija treba da učini kako bi izvukla što veću korist iz Sporazuma o slobodnoj trgovini, Konuzin kaže:
"Srbi treba da pokažu veću energičnost. U Srbiji postoji širok spektar robe potrebne ruskom tržištu. Glavno je da se uspostavi mehanizam dopremanja robe u Rusiju uz prihvatljive uslove, odnosno obezbijediti kontingente robe, logističke uslove. Često se suočavamo sa tim da srpski partneri, umjesto da to urade, predlažu da ruski poslovni ljudi dolaze ovdje i sami to rade. To koči našu saradnju posebno u domenu poljoprivrede."
Konuzin nije mogao da potvrdi da li će ruski predsjednik doći u Srbiju početkom decembra kada bi trebalo da počnu radovi na izgradnji djela gasovoda Južni tok na teritoriji naše zemlje.
"Znam da je u Rusiji u decembru planiran početak izgradnje gasne i kompresorske stanice. Tu će biti svečanost povodom početka radova na gasovodu Južni tok, trebalo bi da prisustvuje ruski predsjednik, a znam da su pozvani i predstavnici Srbije. U to vrijeme bi i u Srbiji trebalo da počnu radovi ali kada će doći Putin to još ne mogu da kažem", rekao je ambasador.
Povodom informacija da je jedna ruska kompanija zainteresovana da preuzme željezaru Sartid, Konuzin je potvrdio da interes postoji ali nije želio da kaže o kojoj kompaniji je riječ.
"Radi se o velikoj ruskoj kompaniji, ime ne bih da otkrivam jer su stvari u fazi razmatranja, sprovodi se tehnička ekspertiza projekta .. Ali, zainteresovanost postoji i radi se na tome", rekao je on.
Govoreći o eventualnom ruskom kreditu za pomoć srpskom budzetu, on je rekao da je Rusija pokazala spremnost da razmotri srpsku molbu i da je sad u toku "konkretan, tehnički posao kako bi se odredili uslovi za odobrenje kredita, rokovi. Želim da vjerujem da ćemo uspjeti da to realizujemo", rekao je Konuzin.
Sumirajući četvorogodišnji mandat, Konuzin je kao najveći uspjeh naveo poptisivanje Energetskog sporazuma decembra 2008. godine u atmosferi u Srbiji koja nije baš bila povoljna za tako nešto.
Humanitarna saradnja, razmjena u oblasti obrazovanja i posebno izučavanje ruskog jezika u Srbij su oblasti u kojima nije postignuto sve ono što je želio i što je sebi postavio kao cilj.
Upitan kako danas gleda na situacije kada su neka njegova istupanja u javnosti Srbije naišla na kritike pojedinih političara i medija, Konuzin je uzvratio da smatra da je veći dio njegovih istupanja uživao podršku, nego što je bio kritikovan.
"Moja istupanja uživala su masovnu podršku u srpskoj javnosti. Dobijao sam, poslije svakog od njih, pozitivne reakcije, pisma, telegrame, na ulicama su mi ljudi prilazili i pružali podršku...Imao sam podršku i od političkih partija - na primjer, sadašnjeg predsjednika Srbije, članova bivše i sadašnje vlade, a na Fejsbuku je bila otvorena stranica na kojoj su mi iskazivali podršku", rekao je on.
Govoreći o kritičarima, Konuzin je rekao da su to su bile nevladine organizacije koje se izdražavaju novcem iz inostranstva i koje imaju za cilj da potpomognu učlanjenje Srbije u NATO ili su to bili "politički poslenici koji su odavno odustali od podrške Kosovu".
Konuzin nije želio da kaže ko će ga naslijediti u Beogradu, niti da li su tačne informacije da se radi o Aleksandru Čepurinu.
"U diplomatskoj praksi nije uobičajeno da se govori o tome ko će biti novi ambasador dok zemlja u koju dolazi ne da svoju saglasnost", zaključio je on.