ZAGREB - U Memorijalnom centru Jasenovac juče je održana komemoracija žrtvama zloglasnog ustaškog logora i obilježena 63. godišnjica proboja.
Oko 600 preživjelih zatvorenika u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac na današnji dan, prije tačno 63 godine, pokušalo je u očajničkom jurišu na stražare da se dokopa slobode, ali je u tome uspjelo samo njih 60.
U toj najvećoj "fabrici smrti" na Balkanu u Drugom svjetskom ratu, od ljeta 1941. do 30. aprila 1945, ustaše su pobile najmanje 700.000 Srba, Jevreja i Roma.
Kod spomenika "Kameni cvijet", vijence su juče položili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednica Savjeta Memorijalnog područja Zorica Stipetić, predstavnici Srba, Roma i Jevreja, te funkcioneri manjinskih samouprava, predstavnici boračkih organizacija zemalja regiona i diplomatski kor iz više država.
Mesić je istakao da se treba snažno boriti protiv zaborava, jer će se "jednoga dana naći neki gad koji će reći da je sve ovo izmišljeno".
"Živih svjedoka sve je manje. Tek kada ih gotovo ne bude, postaće jasno kolika je važnost okupljanja kao što je ovo danas", rekao je Mesić i dodao da Hrvatska danas želi svijet u kojem se ljudi neće razlikovati, a kamoli stavljati u podređen položaj samo zato što su druge vjere, nacije ili boje kože.
Predstavnik zarobljenika jasenovačkog logora i član Savjeta Ivan Fumić osudio je u svom govoru Katoličku crkvu da je sarađivala s tadašnjim ustaškim režimom i ocijenio da je "to razlog zašto sam vrh Katoličke crkve zaobilazi Jasenovac, a posjećuje Blajburg".
Na kraju komemoracije predstavnici vjerskih zajednica pomolili su se za sve jasenovačke žrtve.
Koncentracioni logor Jasenovac otvoren je nedugo nakon uspostavljanja NDH, sredinom 1941. godine, a prestao je da postoji tek završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Prema zvaničnim podacima vlasti bivše SFRJ, u kompleksu logora svirepo je ubijeno više od pola miliona Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 120. 000 antifašista, pripadnika drugih naroda i narodnosti. Među žrtvama Jasenovca je i više od 22.000 uglavnom srpske djece sa Kozare.