Poslije izbijanja novih napetosti na sjeveru Kosova, iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država ponovo se čuju pozivi da bi trebalo izvršiti jači pritisak na obje strane.
Ovoga puta, akcenat je stavljen na Beograd, pa se čak pominju i potencijalne mjere, a analitičari ukazuju da je u ovom trenutku ključno reagovanje međunarodne zajednice zato što je rizik od nekog ozbiljnijeg konflikta veći nego što je ikada bio u posljednjih nekoliko godina.
Deset dana otkako je u noći između 23. i 24. septembra došlo je do oružanog sukoba kosovske policije i naoružane grupe u kojoj je poginulo četvoro ljudi, od kojih trojica Srba i jedan kosovski policajac, ne prestaju međusobne optužbe Beograda i Prištine, a zvaničnici iz Beograda zatražili su veće prisustvo KFOR-a na sjeveru.
U međuvremenu, nekoliko zemalja članica Evropske unije zatražilo je da se razmotri uvođenje mjera Srbiji, budući da već postoje protiv Prištine, ukoliko se utvrdi da Beograd ima veze sa posljednjim dešavanjima na sjeveru Kosova.
Iako politikolog Vuk Velebit za Tanjug kaže da ni EU ni Zapad ne bi dozvolili da se Srbija nađe u situaciji koja bi dovela do dodatne nestabilnosti na cijelom Balkanu, koja bi mogla da se desi ukoliko bi se Srbija otejrala u neki izolacionizam, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić za Euronews Srbija ističe da će međunarodna zajednica sigurno sve energičnije ispostavljati zahtjeve.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u intervjuu koji je dao za CNN da je Srbija posljednja zemlja kojoj su potrebni incidenti i zatražio veće prisustvo KFOR-a na sjeveru.
Minić ističe da je svakako dobro da se povećaju kontingenti u okviru KFOR-a jer to, kako dodaje, pruža osjećaj povećane bezbjednosti za građane, i srpske i albanske.
"Svi se boje konflikta i svi se osećaju nesigurno i nažalost pozicija Srbije je izuzetno pogoršana. Pozicija koja je u dijalogu sa Kosovom jedno vreme zaista bila ohrabrujuća i povoljna. Ono čega treba da se plašimo to je da sem što pogađa građane srpske nacionalnosti na KiM, može pogoditi Srbiju ukoliko se pristupi određenim merama kažnjavanja Srbije i to bi bio veliki udarac za građane, za biznis, za sve aktivnosti, to bi guralo Srbiju u neku vrstu izolacije i to je ono što nam najmanje treba", rekla je ona.
Kako dodaje, međunarodna zajednica će sigurno sve energičnije ispostavljati zahtjeve jer kao što se može vidjeti, "događaji na Kosovu su dosta skrenuli pažnju sa događaja u Ukrajini".
"To je upravo ono čega su se svi plašili i to se dešava i uvek je naravno pitanje ko od toga ima koristi, to je uvek glavno pitanje. Možemo očekivati sve veće zahteve koji će dolaziti iz međunarodne zajednice, pre svega SAD i EU koje su se angažovale između Srbije i Kosova. Što se tiče Srbije ukoliko nastavi ovakvu politiku i ukoliko nastavi sa incidentima bilo koje vrste, Srbiji preti izolacija i ozbiljno ugrožavanje i procesa evropskih integracija koji je ionako zamrznut", navela je ona.
Kako je dodala, bilo je više zemalja članica EU koje su tražile da se na Srbiji sprovedu sankcije.
"U regionu to su Albanija, Hrvatska, međutim, Edi Rama je slao i pomirljive poruke i pozivao je i Kurtija i Vučića da smanje tenzije, da idu ka dijalogu. U ovom trenutku je dosta teško zamisliti njih dvojicu opet za pregovaračkim stolom. Tako da se mora tražiti način da se oni nekako uverljivije ubede da u tom dijalogu proizvedu neka rešenja koja mogu da donesu dobrobit i građanima na Kosovu i građanima u Srbiji", rekla je ona.
Politikolog Vuk Velebit izjavio je za Tanjug da je u ovom trenutku ključno reagovanje međunarodne zajednice.
"Mislim da je međunarodna zajednica trebalo da reaguje ozbiljnije i pre ovoga jer možda ne bismo došli u situaciju da tenzije toliko porastu da se dešava sve ovo što je bilo u selu Banjska", rekao je on i dodao da je atmosfera koju kreira Kurti, poruka da Srbi nisu dobrodošli na KiM.
Komentarišući to što premijeri Albanije i Hrvatske od Brisela traže da mjere protiv Srbije, Velebit kaže da ni EU ni Zapad ne bi dozvolili da se Srbija nađe u situaciji koja bi dovela do dodatne nestabilnosti na cijelom Balkanu, koja bi mogla da se desi ukoliko bi se Srbija otjerala u neki izolacionizam.
Napominje da je jako bitno za srpske nacionalne interese i Srbe koji žive na Kosovu, da srpski organi pokažu šta se desilo u selu Banjska 24. septembra.
"Jako je teško da se dijalog nastavi posle svega što se desilo prošle nedelje, ali sa druge strane ja ne vidim ni bilo koju drugu mogućnost. Mislim da koliko god ti razgovori bili teški ili nekada nemogući, bolje da se razgovara nego da imamo situacije koje su se desilo u Banjskoj ili pre toga", navodi on.
Smatra da će se dijalog Beograda i Prištine na neki način nastaviti, ali da je jako bitno da se radi na bezbjednosti Srba na Kosovu i da međunarodna zajednica svojim proaktivnim djelovanjem pokaže da ima strategiju oko toga kako da se kriza na Kosovu riješi, kako da se nikada više ne ponovo događaji kakvi su se dešavali, i kako da Srbi imaju normalan život.