ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica bi trebalo da razmisliti o tome da ime potpredsjednika Vladimira Šeksa na uvrštava na izborne liste za predstojeće parlamentarne izbore 4. decembra, zbog njegove političke odgovornosti za ratne zločine u Osijeku, ocijenilo je danas više nevladinih organizacija.
"Šeks u najamanju ruku snosi političku odgovornost jer je znao, ali nije reagovao na zločine koji su u tom gradu počinjeni nad Srbima. Bio je u Osijeku na dan kad je ubijen srpski civil Čedomir Vučković zbog čega se, između ostalog, sudilo Branimiru Glavašu. Prolazio je dvorištem u kome se to desilo i vidjeo tijelo, ali nije ništa preduzeo", rekao je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.
On je, na konferencij iza novinare, kao dokaz Šeksove političke odgovornosti naveo i to što "sudija u obrazloženju presude Glavašu piše da iskazu Vladimira Šeksa nije poklonjeno povjerenje".
Slično mišljenje iznjeli su i predstavnici nevladinih organizacija Dokumenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.
Na konferenciji je bilo riječi i o nastojanjima HDZ-a i vlade da proguraju usvajanje zakona o ništavnosti pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije, velikim djelom i na Šeksovu inicijativu, što su nevladine organizacije ocijenile kao pokušaj prekidanja uspješne saradnje tužilaštava dve zemlje.
Od 2006. godine, otkako je potpisan sporazum o saradnji pravosudnih vlasti, među ostalima i o ustupanju predmeta, kako je rječeno, Hrvatska je Srbiji ustupila 29 predmeta sa 53 osobe. Od toga je pravosnažno osuđeno deset lica na dvije do 20 godina zatvora, rekao je Mladen Stojanović, pravnik iz osječkog Centra. On je naveo da je Hrvatska potpisala sporazume sa Srbijom i Crnom Gorom, ali ne i sa BiH.
"Tek kad sve države regiona međusobno potpišu takve sporazume, moći će se uspješno loviti svi koji se skrivaju u državama svog etniciteta čije državljanstvo imaju", rekao je on.
Kritikujući zakon koji je predložila hrvatska vlada, Pusić je rekao da se neke od optužnica koje su ljetos stigle iz Beograda mogu smatrati neosnovanim, naročito one pisane 1992. godine, dodavši da je jedino rješenje da se svaka optužnica primi, analizira i dokazuje, pa da se tek tada ili odbaci ili pokrene istraga.
"Ovakav kakav je, ovakav zakon jedino bi mogao zaštititi ratne zločince jer bi i Srbima morala donjeti recipročan zakon", rekao je.
Predstavnici NVO podsjetili su da su se zbog politizacije ratnih i posljeratnih stradanja u predizbornoj kampanji oglasili otvorenim pismom 8. septembra.
Zbog niza neprimjerenih istupanja 17 NVO pozvalo je vladu, poslanike Hrvatskog sabora i parlamentarne političke stranke da se uzdrže od izjava koje dovode u pitanje presude pravosuđa i antifašizam kao jednu od osnova ustava", rekla je predstavnica Dokumenta Vesna Teršelič.
Predstavnici NVO zatražili su i pojačanje monitoringa procesuiranja ratnih zločina i drugih procesa relevantnih za evropske integracije.
"Odmah nakon izbora, a u kontekstu konstituisanja Hrvatskog sabora, predlažemo uspostavljanje efikasnog nadstranačkog mehanizma u Saboru za praćenje provođenja i obezbjeđenje nepovratnosti i kvaliteta svih reformi proisteklih iz pregovora u Poglavlju 23 o pravosuđu i osnovnim pravima....", navodi se u prijedlogu.
Oni su istakli i velik broj odbijanih tužbi za gubitak člana porodice, navodeći da je istraživano 105 predmeta, od kojih je 74 negativno riješeno. Podnosiocima tužbi sada preti plaćanje sudskih troškova koji dostižu i do 11.000 evra, rekla je Teršeličeva.
Ukazano je i na pitanje (ne)procesuiranja seksualnog nasilja i silovanja u ratu, pri čemu je od 17 optuženih, tri oslobođeno, a osam osuđeno, od toga šest nepravosnažno.