ZAGREB - Više nevladinih organizacija u Hrvatskoj reagovalo je danas na nedavna istupanja predstavnika hrvatske vlade, prije svega premijerke Jadranke Kosor, koja, kako su oijcenili, dovode u pitanje presude međunarodnih i domaćih sudova i antifašizam, ali i odnose sa Srbijom.
U otvorenom pismu premijerki, vladi, Saboru i parlamentanim strankama, 17 nevladinih organizacija je ukazalo da se niko nije suprotstavio govoru Kosorove na obilježavanju 16. godišnjice Oluje u Kninu, kada je uputila pozdrav svim hrvatskim generalima, s vrlo jasnom porukom da pozdrav upućuje i onim generalima koji su okrivljeni ili osuđeni za ratne zločine.
"Takav istup s političke pozornice predstavlja nepoštovanje Haškog suda, a može se tumačiti i kao pritisak na pravosuđe i nagoveštaj nepriznavanja eventualno osuđujućih, pravosnažnih sudskih presuda", istakle su NVO.
Kako te riječi nije izrekla građanka u svoje ime, niti političarka u ime stranke, već predsjednica vlade, može se izvući zaključak da Hrvatska ne priznaje presudu i ne poštuje Haški sud, iako je jedna od država koja ga je osnovala, navodi se u otvorenom pismu.
NVO ukazuju da visoki zvaničnici nastavljaju da slabo obavještenoj javnosti plasiraju poluistine o tome za koje zločine su generali Ante Gotovina i Mladen Markač okrivljeni, odnosno nepravosnažno osuđeni.
"Može se zaključiti i da se na pragu ulaska u EU ne poštuju evropski principi poštovanja i pravosuđa, nemješanja u rad pravosudnih organa, poštovanja ljudskih i manjinskih prava o uvažavanja i solidarnosti sa žrtvama", ističu nevladine organizacije.
One su prozvale i šefa opozicione Socijaldemokratske partije Zorana Milanovića da je eksplicitno odbio da osudi premijerkine riječi u Kninu.
Za mnoge opozicione političare glavna zamjerka tom pozdravu je bila njegova navodna neiskrenost, čime su pokazali koliko je među političarima rašireno neshvatanje da su takvi gestovi štetni za afirmisanje nezavisnosti pravosuđa i dokle seže njihova spremnost na odstupanje od postulata pravne države, ocjenjuju NVO.
One smatraju i neprimerenom reakciju Kosorove na kritike iz Srbije.
Kosorova je 26. avgusta poručila da "neki političari ni u Hrvatskoj ni u Srbiji još nisu shvatili nakon 20 godina samostalnosti Hrvatske da hrvatski narod, ni hrvatski premijeri neće više nikad dolaziti u Beograd pitati za savjet, molbu za dopuštenje da čine ovo ili ono ili da dobiju zabranu da čine ovo ili ono. Ta su vremena zauvjek, na sreću, prošla". "Govoreći u maskirnoj uniformi Hrvatske vojske i koristeći ratnu retoriku u znaku političke komunikacije 90-ih, premijerka nas je vratila u vrijeme neposredno nakon rata i stvorila dojam prividne ratne opasnosti od spoljnog neprijatelja, gurajući u drugi plan istinske probleme kao što su siromaštvo, korupcija i neefikasnost institucija", zaključuju nevladini aktivisti.
Oni su osudili i izjavu ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka, koji je, povodom Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, rekao: "Ako mi kažu da sam antifašist, to je za mene uvreda".
Time je, smatraju hrvatske NVO, zanemario da ga na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje istorijskog perioda Drugog svjetskog rata i antifašizma i trajnu afirmaciju antifašističkih vrijednosti obavezuje hrvatski ustav i deklaracija Hrvatskog sabora.
Ocjenjen je neprimerenim i istup potpredsjednika Sabora i visokog rukovodica HDZ-a Ivana Jarnjaka, koji je na proslavi 20. godišnjice Specijalne jedinice policije "Alfe" pozdravio "sve generale", dok su Gotovini i Markaču doseljene plakete, čemu se nije suprotstavio niko od prisutnih političara.
"Vlada Hrvatske mora zastupati rodoljublje koje isključuje zloupotrebu sile protiv civilnog stanovništva, ranjenih i zarobljenih", ocjenilo je 17 NVO.
"Pozivamo premijerku, kao i sve političke stranke, da u nastavku predizborne kampanje poštuju institucije pravne države i ustav i odustanu od politizacije ratnih i posljeratnih stradanja i okrenu pogled prema rješavanju sadašnjih stvarnih problema", navodi se u otvorenom pismu hrvatskih NVO.