Na Univerzitetu u Splitu trenutno vanredno studira više od 300 osoba starijih od 40 godina, oni dolaze iz brojnih hrvatskih gradova i opština, a među njima je i pet stranih državljana.
U Split u poznim godinama, osim iz Dalmacije, dolaze vanredni studenti iz Vukovara, Zagreba, Samobora, Slatine, Rijeke, Omišlja, Medulina, Bjelovara, Koprivnice, Đurđevca, Jastrebarskog, Karlovca, Slavonskog Broda, Velike Gorice, Osijeka, Virovitice, Pule i Siska. Ukupno ih je iz 59 opština i gradova Hrvatske, a uz njih ispite polaže i pet stranih državljana, iz Podgorice, Mostara, Jajca, Skopja i Kopera.
Najstariji studenti su 73-godišnjakinja na Katoličko-bogoslovnom fakultetu i 66-godišnjak na Mediteranskoj poljoprivredi.
Vanredni studenti najduže studiraju na Pravnom fakultetu, na kojem nevjerovatnih 17 godina studira četvero ljudi, slijedi ih sedmero koji su tamo 16 godina i njih deset po 15 godina.
Među najboljima su studenti Univerzitetskog odjela zdravstvenih studija, na kojem četvero studenata ima prosjek 5.0, dok ostali ne padaju ispod 4.1.
Prorektor za studente, nastavu i poslovanje Univerziteta u Splitu, Nikola Koceić Bilan, potvrdio je "Hini" da imaju oko 300 studenata starijih od 40 godina, koji studiraju na nekoj od sastavnica univerziteta.
Za tu kategoriju studenata ne vode posebnu evidenciju već zasebno tretiraju studente koji su završili srednju školu prije 2010. godine, jer tada još nije bilo državne mature.
Ti studenti imaju posebnu kvotu jer se ne mogu upisati preko sistema "Postani student" budući da ih ne mogu valorizovati. Za njih je uveden zasebni klasifikacioni postupak, a među njima ima i onih s preko 40 godina života, objasnio je prorektor.
Dio takvih studenata upisuje studije zbog toga što im treba viši nivo obrazovanja, jer su ranije završili nekadašnju višu školu, ali ipak je više onih koji se odluče na proces cjeloživotnog obrazovanja.
"To je ono što se prije nazivalo - kurs koji se upisivao u radnu knjižicu, a sada je to sistem cjeloživotnog obrazovanja, gdje se stiču kompetencije potrebne za posao i dobija odgovarajuća diploma", kaže Koceić Bilan.
Sistem visokoškolskog obrazovanja bolje je prilagođen mlađim generacijama ali, iz iskustva govoreći, stariji studenti su predaniji, marljiviji i odgovorniji. Kad se već odluče na takav poduhvat, i stariji studenti mogu briljirati, uvjerava Koceić Bilan.
Što se tiče roka za završetak studiranja, prorektor podsjeća kako novi zakon propisuje da se studiji moraju završiti najkasnije u dvostrukom roku od propisanog trajanja, primjera radi, student prava svoj fakultet treba završiti u deset godina.
Prije takvih ograničenja nije bilo, ali postojale su druge prepreke, pa se tako određeni kolegij nije mogao upisati više od dva puta. Ali, zakon više ne dopušta doživotno studiranje, što se nekad davno moglo.
U razgovoru s nekoliko starijih studenata Univerziteta u Splitu saznaje se da su fakultete upisali uglavnom radi napredovanja na poslovima koje rade. Zadovoljni su uslovima studiranja i pokušavaju na razne načine uskladiti svoje radne i studentske obaveze.
Iako to nije pravilo, među boljim studentima prednjače žene koje kraće studiraju i brže stiču željenu diplomu.
Manji dio starijih studenata već ima diplome srodnih ili drugih fakulteta, ali ipak se dio njih žali da su djelimično diskriminisani zbog svojih godina, prenosi "Tportal".