BEOGRAD - Pripadnici srpske nacionalne manjine iz susjednih zemalja već 14 godina mogu da studiraju na fakultetima u Srbiji o trošku njenog budžeta, za šta je dovoljno samo da potpišu izjavu da su Srbi, koju niko ne provjerava, što stvara mogućnost za zloupotrijebe.
Srbija je takvu odluku, u cilju afirmativne akcije upisa, donijela 1998. godine i, prema riječima načelnice Sektora za visoko obrazovanje Mirjane Vesović, samo jedne godine traženo je da izjava o nacionalnoj pripadnosti bude ovjerena u opštini prebivališta budućeg studenta, ali je taj uslov bio velika prepreka, pa se od njega odustalo.
U Ministarstvu prosvjete nemaju podatke koliko je mladih iz susjednih zemalja iskoristilo ovu pogodnost i koliko njih se školuje u Srbiji na teret budžeta, a procjene su da najviše mladih Srba iz Crne Gore koristi ovu beneficiju.
Jedino ograničenje predviđeno u konkursnim upisnim pravilima predviđa da moraju imati nostrifikovana dokumenta za upis, ali to ne važi za studente iz Republike Srpske i mlade sa prostora bivše Republike Srpske Krajine, podsjetila je Vesovićeva.
Pored prava na besplatno školovanje, ovi studenti mogu imati i druge beneficije, poput besplatnog smještaja u domu i ishrane, liječenja u Studentskoj poliklinici.
Konkurs se inače odnosi na Srbe iz susjednih zemalja pod kojima se podrazumijevaju Mađarska, Rumunija, Bugarska, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora.
Izjava o nacionalnoj pripadnosti potpisuje se na fakultetu koji pripadnik srpske nacinalne mannjije iz regiona želi da upišu, a prethodnih godina kao i tokom ovogodišnjeg upisa pojedini studenti iz Srbije smatrali su da se ova, inače afirmativna akcija, solidarnost i pomoć srpskoj zajednici u susjednim zemljama nerijetko zloupotrebljavala, jer država nema mehanizme za kontrolu.
U upravama fakulteta tvrde da ni oni nemaju mogućnost da provjeravaju istinitost potpisane izjave, pa se, kako kažu, sve svodi na formalnost.
Prema ovogodišnjem Konkursu za upis studenata u prvu godinu osnovnih i integrisanih studija na državnim visokoškolskim ustanovama, studenti koji su srednju školu završavali van teritorije Srbije mogu da konkurišu za upis na fakultete i visoke škole u Srbiji.
Među njima se razlikuju tri grupe: srpski državljani koji su srednju školu završili u inostranstvu, pripadnici srpske nacionalne manjine iz neke od susjednih zemalja, kao i strani državljani.
U slučaju da je državljanin Srbije srednju školu završio u inostranstvu, ima pravo da konkuriše na željene studije u Srbiji, polaže prijemni i zavisno od uspjeha na ispitu ostvari i pravo na budžetsko finansiranje.
Čak i ako u prvom upisnom roku nemaju nostrifikovana dokumenta neophodna pri upisu, visokoškolska ustanova će ovim kandidatima omogućiti da konkurišu u drugom upisnom roku nakon nostrifikacije školskih svjedočanstava stečenih u inostranstvu, predviđeno je upisnim pravilima.
Strani državljani školuju se u Republici Srbiji pod istim uslovima kao državljani Republike Srbije s tim da sami finansiraju svoje školovanje, a visinu školarine određuje visokoškolska ustanova i većinom je za dva, tri puta veća od školarine za domaće studente.