BEOGRAD- Srbija i Hrvatska mogu postići nagodbu o međusobnim tužbama za genocid čak i kada počne usmena rasprava, ali u tom slučaju nagodba bi bila necjelishodna i znak nepoštovanja suda, ocijenio je profesor međunarodnog prava Tibor Varadi.
Varadi je precizirao da ako već dođe do usmene rasprave, dvije države neće odustati od sudskog epiloga,
"Dve države imaju sada gotovo godinu dana do 4. novembra, roka koji je dat Srbiji za podnesak, i u tom periodu bi moglo da dođe do poravnanja koje je u interesu obe strane. Ostaje i još jedan rok koji će naknadno biti dat u 2012. godini Hrvatskoj za još jedan podnesak", rekao je Varadi za beogradsku "Politiku".
Varadi je naveo da se u podnesku koji su zastupnici Hrvatske nedavno podnijeli Međunarodnom sudu pravde nalazi odgovor na navode iz srpske protivtužbe i neki novi dokazi do kojih su došli kako bi potkrijepili svoju tužbu.
On je napomenuo da je sadržina podnesaka za sada poznata samo pravnim timovima dvije države.
"Ovi dokumenti možda nikada neće biti dostupni javnosti. Jer ako bi došlo do vansudskog poravnanja, to će otići u arhiv Međunarodnog suda pravde. Ukoliko ne bude političkog dogovora, svi podnesci postaju javni onog trenutka kada dođe do usmene rasprave. Pa čak i tada, ako to traže dve strane, oni mogu ostati tajna", objasnio Varadi
Hrvatska je 20 . decemebra, koji je bio posljednji rok, predala Međunarodnom sudu pravde odgovor na kontratužbu Srbije, sročen na čak 2.000 strana, odnosno pet puta je duži od hrvatske tužbe iz 1999. godine, koja je imala 400 strana.
Srbija sada treba da MSP, do 4. novembra 2011. godine, dostavi pisani odgovor na najnoviji podnesak Hrvatske, dok se rasprava o sadržini tužbi očekuje početkom 2013.
Hrvatska je 2. jula 1999, neposredno poslije NATO bombardovanja SR Jugoslavije, podnijela tužbu MSP kojom traži da sud utvrdi da je Srbija, kao nasljednica SRJ, odgovorna za agresiju i genocid i plati štetu u iznosu koji utvrdi Sud, kazni sve počinioce zločina, pruži sve informacije o nestalima i vrati odnijeta kulturna dobra.
U međuvremenu MSP je novembra 2008. odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan za ovaj spor pošto bivša SRJ, odnosno Srbija u vrijeme kada je Hrvatska podnijela tužbu, nije bila članica UN.
Srbija 4. januara 2009. podnijela protivtužbu u kojoj Hrvatsku tereti za genocidne akcije i etničko čišćenje preko 400.000 Srba.
Tužba protiv Hrvatske sadrži i opširan dodatak o zločinima koji su nad Srbima počinile ustaše, hrvatski fašisti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Srbija je u nekoliko navrata tokom poslednje dve godine iskazala spremnost na uzajamno povlačenje tužbi i vansudsko poravnanje spora, ali nije naišla na pozitivan odgovor hrvatske strane.
Predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović su u više navrata izrazili spremnost da i lično doprinesu povlačenju uzajamnih tužbi.