BEOGRAD - Srpski i ruski narod su se više puta zajedno borili za slobodu i prava i naša saradnja nikada nije bila pod znakom pitanja, a sada je najvažnije da sačuvamo svijet od novih sukoba oslanjajući se na istorijske pouke, poručio je danas u Beogradu predsjednik ruske Državne dume Sergej Nariškin.
Otvarajući rusko-srpski okrugli sto "Istorija i pouke svetskih ratova", Nariškin je rekao da je jedan od zadataka Ruskog istorijskog društva, koje je obnovljeno prije dvije godine, proširivanje saradnje Srbije i Rusije kroz važan element istorije naših zemalja.
Nariškin, koji danas i sutra boravi u posjeti Srbiji, izrazio je zahvalnost na "iskrenom razgovoru" članova ruske delegacije sa poslanicima i predsjednicom Skupštine Srbije Majom Gojković o pitanjima međudržavne saradnje, kao i o uzrocima krize i situaciji u Ukrajini.
"Oni koji ne znaju lekcije svjetskih ratova ne poštuju ni ljudska prava", ukazao je predsjednik ruske Dume.
Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, on je rekao da je rusofono stanovništvo sada na meti radikalnih elemenata, koji iskrivljuju istoriju, ne poštuju ljudska prava, dižu spomenike nacistima...
Radikali su u Kijevu organizovali puč i sada prijete stanovništvu na jugoistoku Ukrajine samo zbog toga što zna svoju istoriju i želi da govori svojim jezikom, rekao je Nariškin.
On je izrazio zahvalnost srpskoj javnosti što od početka dijeli stavove Rusa u vezi sa događajima i dubokom krizom u Ukrajini.
Podsjetivši da se u ovoj godini obilježava 100-godišnjica izbijanja Prvog svjetskog rata, Nariškin je konstatovao da se u Srbiji veoma neguje sjećanje na taj rat, kako na nivou države, tako i u javnosti.
"Međutim, postoji tendencija da se odgovornost prenese sa agresora na žrtve", ukazao je.
Prema njegovim riječima, Srbija i Rusija su u julu 1914. godine predlagale varijante mirnog rješenja tog sukoba, ali se to nije prihvatilo, a kasnije se i prećutalo, ali postoje dokumenta o tome koje će ruska delegacija, kako je rekao, predati srpskim arhivistima.
On je kazao i da Rusija 1914. nije mogla da postupi drugačije nego da stane na stranu Srbije.
Govoreći o agresiji NATO protiv Jugoslavije 1999. godine, Nariškin je rekao da je to potreslo ruski narod i da je to "istorijsko sjećanje koje nikada neće biti zaboravljeno".
Živadin Jovanović, predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih i bivši ministar spoljnih poslova SRJ, ocijenio je da posjeta ruske delegacije Srbiji produbljuje vjekovno prijateljstvo, savezništvo i razumevanje dvije zemlje.
On je ukazao da postoje pokušaji revizije svjetskih ratova i da se to ne smije dozvoliti.
Jovanović je predložio da Rusko istorijsko društvo formira predstavništvo u Srbiji, sa čim se Nariškin složio.
Na rusko-srpskom okruglom stolu u Rektoratu Beogradskog univerziteta učestvovali su brojni predstavnici istorijske nauke, nevladinih organizacija, politikolozi i zvaničnici Rusije i Srbije, uz prisustvo velikog broja ruskih i srpskih medija.