LJUBLJANA - - Hiljade bivših Jugoslovena koji su "preko noći" izgubili pravni status u Sloveniji nakon sticanja nezavisnosti 1991. godine još traže nadoknadu jer su administrativno više od deceniju "izbrisani" iz društva.
"Pravno ne postojim posljednjih osam godina", kaže šezdesetšestogodišnji Sulejman Sabljaković, pokazujući svoje propale zube i komad papira na kome piše da mu je zagarantovana mjesečna socijalna pomoć u iznosu od 240 evra.
Ovom bivšem građevinskom radniku koji je živio i radio u Sloveniji od 1962. godine sva dokumenta proglašena su nevažećim 1993. godine tokom rutinske administrativne procedure.
Nakon što je Slovenija proglasila nezavisnost 25. juna 1991. građanima drugih dijelova bivše Jugoslavija dato je šest mjeseci da legalizuju svoj status u novoj državi. Ali, oko 18.000 stanovnika, ili jedan odsto slovenačke populacije, propustili su rok, nakon čega su jednostavno izbrisani iz administracije. "Za samo nekoliko minuta izgubio sam vozačku dozvolu, pasoš, boravišnu dozvolu, pristup računu u banci i naravno posao i zdravstveno osiguranje", kaže Sabljaković.
Njegova kćerka Sejana, koja je rođena u Sloveniji 1978. godine, izbačena je iz škole i nikad nije uspjela da vrati tih osam godina školovanja koje su zauvijek izgubljene. Ona sada radi kao prodavačica u Ljubljani.
"Tražimo priznanje da su nam prava kršena i nadoknadu za psihološku i materijalnu štetu koju smo pretrpjeli", kaže Sabljaković, koji kao i stotine "izbrisanih" Jugoslovena tuži državu tražeći kompenzaciju.
Oko 14.000 ljudi, među njima porodica Sabljaković, vratili su svoj pravni status nakon što je Ustavni sud proglasio nevažećim "brisanja" 1999. i 2003. godine. "Ali, uprkos zahtjevima Suda, ništa nije urađeno da se obezbijedi finansijska i moralna kompenzacija za godine 'brisanja'", kaže Aleksandar Todorović, predsjednik Udruženja izbrisanih.
Slovenija tek treba da donese odluku o kompenzaciji za izgubljene penzije ili godine prisilne nezaposlenosti kao i za moralnu štetu. Ljubljana je zbog ovakvog stava kritikovana od strane Savjeta Evrope, UN kao i Amnesti internešnela, koji pozivaju Sloveniju da izvrši pravu kompenzaciju.
Slovenački ombudsman Zdenka Čebašek-Travnik, koja je nadležna za rješavanje stotina ovakvih slučajeva, priznaje da nije uspjela da zatvori nijedan slučaj od kada je preuzela dužnost ove godine.
"Očigledno je da postoji politička blokada", kaže ona.
Međutim, ministar policije Dragutin Mate rekao je da Vlada ovo vidi kao zatvoren slučaj i da ne smatra da je odluka Ustavnog suda odgovarajuća.
Bivši rektor Univerziteta u Ljubljani Jože Menciger kaže da je ovo pitanje "sramota za Sloveniju". Prema njegovim riječima, posebno rastužuje činjenica da Slovenija 1. januara preuzima mjesto predsjedavajućeg EU.