LJUBLJANA - Šef katedre za međunarodne odnose na ljubljanskom fakultetu političkih nauka Milan Brglez izjavio je kako nije moguće da cijeli Piranski zaliv bude slovenački, relativizirajući tako opravdanost nekih polazišta sadašnjeg i bivšeg premijera Boruta Pahora i Janeza Janše u graničnom sporu s Hrvatskom.
"Nemoguće je postići da cijeli zaliv bude slovenački ako nije slovenačko i kopno oko tog zaliva. To bi dovelo do jednog neobičnog rezultata - ulazak s hrvatske plaže u more zaliva značio bi ulazak u Sloveniju", rekao je Brglez, komentarišući nedoumice koje se postavljaju nakon blokade hrvatskih pregovora i dilema kako postići "častan kompromis" za obje države, uprkos Pahorovim izjavama da i dalje traži da Hrvatska iz pristupne dokumentacije "isključi" sporne dokumente, među njima i zakone u kojima se nalaze karte s privremenom crtom sredine u Piranskom zalivu.
Kritikujući stajalište slovenačkih premijera kako je za određivanje granične crte na moru važno stanje na dan 25. juna 1991. godine, kada je navodno Slovenija kontrolisala cijeli zaliv, Brglez je naveo da je tzv. Brionskim dogovorom Janše i Sanadera i sa slovenačke strane opozvan parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je Sloveniji garantovao većinu Piranskog zaliva i eksklavu koja bi ju povezivala preko "morskog dimnjaka" s otvorenim morem.
"Odstupanje od sporazuma Drnovšek-Račan po mom sudu bilo je pogrešno, a stanje sa 25. julom 1991. godine povezano je s Badinterovom arbitražom koju su priznale i Slovenija i Hrvatska. Ta je arbitraža priznala stanje uti juris possidetis, čime su republičke granice postale državnim", rekao je Brglez.
Ljubljanski profesor smatra kako bi sada premijer Pahor morao potražiti način da dođe do kompromisnog rješenja blokade hrvatskih pristupnih pregovora i to tako da se arbitraža ili sud više uopšte ne spominju, jer Slovenija ciljeve iz sporazuma Drnovšek-Račan može postići samo bilateralnim dogovorom s Hrvatskom.
"Zaplet do kojeg je dovela blokada mora se riješiti tako da se očuva čast obje države. Mora se u nečemu može popustiti da se u nečemu dobije. Ali, tako da dobiju obje strane. Ako smo prije tražili da se sporna granična dokumentacija isključi iz pregovora, a onda zatražili i da se ti dokumenti ne smiju iznijeti pred trećeg (arbitražu ili sud), onda je mogući manevar koji sada preostaje da se taj treći više ni ne spominje", pojasnio je Brglez.