Vođa izrade Studije uticaja na okolinu mosta kopno - Pelješac Stjepan Kralj rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako je u njoj glavni zaključak da je takav zahvat prihvatljiv za prostor i okolinu te kako nema bitnih uticaja zbog kojih realizacija Pelješkoga mosta ne bi bila moguća.
Kralj je na javnom izlaganju te studije istaknuo kako uticaja u prostor i okolinu ima, ali ne onih koji bi zaustavili gradnju.
"Glavni zaključak studije jest da je nakon svih potrebnih provedenih procedura zahvat prihvatljiv za okolinu i prostor. Ima nešto manjih i nešto značajnijih uticaja, ali nema vrlo značajnih uticaja koji bi značili da je realizacija nemoguća", rekao je Kralj.
Kao glavne prepreke projektu, Kralj je istakao da se most planira graditi u Malostonskom zalivu, zaštićenom području zbog uzgoja školjki, te kako je zbog toga posebna pažnja usmjerena prema tehnologiji i načinu izgradnje.
"Posvećena je posebna pažnja u smislu same tehnologije izrade mosta, njegove izvedbe i izgradnje da ta zagađenja budu minimalna. Zbog toga će se stubovi koji nose most izvoditi jedan po jedan, ne istovremeno jer bi u tom slučaju dolazilo do podizanja mulja na velikoj površini", rekao je Kralj i dodao kako neće biti ni ispuštanja onečišćene vode s ceste u okolinu prije njenog pročišćavanja.
U sklopu te studije promatran je i uicaj mosta na BiH, najprije kad je riječ o plovidbenom kanalu.
"Promatran je uticaj mosta na BiH, dostavljeni su im svi materijali i čekaju se njihove primjedbe. Promet ispod mosta neće se zatvarati, a mislim da će za BiH dolazak na Pelješac s tim mostom biti olakšan", rekao je Kralj.
Iako se primjedbe BiH tek očekuju, razmak između nosivih stupova je 285 metara, što je više nego što je traženo međunarodnim propisima. Most je dugačak 2404 metara, na njemu je predviđen po jedan vozni i jedan zaustavni trak u svakom smjeru, a moći će izdržati i potres od devet stepeni po Richteru.
Na mostu je predviđena i zaštita od strujanja zraka kako se ne bi zatvarao saobraćaj bez obzira na smjer vjetra.