BEOGRAD - Veliko nepovjerenje postoji među narodima koji su živjeli u bivšoj Jugoslaviji, iako većina ljudi smatra da se u doba SFRJ bolje živjelo, pokazalo je istraživanje Ipsos stratedžik marketinga i Evropskog fonda za Balkan.
Istraživanje kojim su obuhvaćene generacije rođene 1971. i 1991. godine pokazalo je da povjerenje u druge narode uglavnom ima između 25
i 40 odsto ispitnika, pri čemu građani Srbije i Kosova imaju najmanje povjerenja u druge, a građani Makedonije i Federacije i Bosne i Hercegovine najviše, rečeno je na predstavljanju u Medija centru.
U Srbiji 43 odsto stanovnika ima povjerenja u Slovence, dok je povjerenje prema drugima znatno manje - prema Crnogorcima 33 odsto, a Albancima devet odsto, dok je na Kosovu najmanje povjerenje prema Srbima - sedam odsto, navedeno je u rezultatima istraživanja sprovedenog u drugoj polovini septembra i prvoj polovini oktobra 2011.
Pokazalo se takođe da veoma mali broj ljudi Zapadnog Balkana (Srbije i Kosova, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Albanije) vidi taj region kao jedinstveni kulturni prostor - šest odsto u Federaciji Bosne i Hercegovine, po dva odsto u Crnoj Gori i Makedoniji i po jedan odsto u Hrvatskoj i Srbiji.
Ispitanici su najčešće naveli da u jedinstveni kulturni prostor ulaze po tri ili četiri zemlje.
Predsjednik Centra za novu politiku Vladimir Todorić je, međutim, doveo u pitanje takav rezultat, ocijenivši da je riječ o tome da građani ne žele da priznaju da postoji jedinstveni prostor.
"Da je postavljeno pitanje koja muzika se sluša, koje knjige se čitaju slika bi bila drugačija", rekao je Todorić.
Generacijske razlike su u mnogim pitanjima dosta male, što ukazuje na
uticaj koji su ratovi i raspad Jugoslavije ostavili na generaciju koja je odgajala generacije rođene 1991. godine, rečeno je na predstavljanju istraživanja.
Te razlike postoje u pogledu želje za posjetom drugih zemalja regiona,
gdje mlađe generacije prednjače. Tako u Srbiji 47 odsto ispitanikan 1971. godišta želi da posjeti zemlje regiona koje do sada nisu posjetili, a 54 odsto generacije 1991. godine.
Najveća želja za posjetom tim zemljama je u Makedoniji - 79 odsto generacije 1971. godine i 83 odsto generacije 1991. godine, a najmanji
među bosanskim Hrvatima - 34 odsto generacije 1971. i 39 odsto 20 godina mlađih.
Najveći procenat onih koji daju izričit odgovor da nisu voljni da posjete okolne zemlje zabilježen je u Albaniji - 38 odsto ljudi generacije 1971. godine, a i u Srbiji je dosta visok - 20 odsto generacije 1971. i 15 odsto generacije 1991.
Njihova želja da posjete neku od zemalja EU je veća - više od 70 odsto ljudi želi da posjeti neku od država EU, rekao je predstavnik Ipsos Stratedžik marketinga Predrag Kurčubić.
"Mladi prednjače u želji", rekao je Kurčubić, dodavši da je slična situacija i sa posjetom zemljama regiona.
Istraživanje pokazalo je da u svim zemljama osim u Hrvatskoj i na Kosovu postoji uvjerenje da bi se bolje živjelo da se SFRJ nije raspala, ali i da su građani regiona uglavnom ubijeđeni da je raspad zemlje bio neizbježan, a da su za zbivanja u regionu najodgovorniji politički lideri, prije svega Slobodan Milošević.
Istraživanje "20 godina poslije 1991" predstavljeno je 8. marta u Fondaciji Robert Boš (Bosć) u Berlinu, koja spada u organizacije koje finansijski pomažu rad Evropskog fonda za Balkan, a ovo je prvo predstavljanje u zemljama Zapadnog Balkana.
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 2.468 ljudi na Zapadnom Balkanu, uzorak je bio kvotni, tako da uvažava i socialno-demografsku strukturu ispitanika, a zbog velikih razlija u stavovima pojedinačnih zajednica u BiH, one su date odvojeno.