SOČI - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić doputovao je u Rusiju, gdje će se popodne sastati sa šefom ruske države Vladimirom Putinom, a prema ranijim najavama tema razgovora je dalje jačanje saradnje u svim ključnim područjima, posebno u oblasti trgovine i energetike, uključujući implementaciju strateškog projekta Južni tok.
Nikolić na poziv Putina boravi u radnoj posjeti Rusiji, a susret dva lidera odigraće se u ljetnoj rezidenciji ruskog predsjednika Bočarov ručej, na obali Crnog mora, u Sočiju.
U sastavu srpske delegacije su, pored predsjednika, ministri spoljnih poslova i rudarstva, Ivan Mrkić i Milan Bačević.
Prema najavama Kremlja, planirano je da se na sastanku posebna pažnja posveti pitanjima trgovinsko-ekonomske saradnje, kao i izgradnji gasovoda Južni tok, a biće riječi i o saradnji u drugim granama privrede u kojima je prisutan ruski biznis poput metalurgije, mašinogradnje, turizma, banaka.
Razrađuju se i novi perspektivni projekti u oblasti energetike, saobraćaja, infrastrukture, u kreditno-finansijskoj oblasti.
Iz Kremlja podsjećaju da na međunarodnoj sceni Rusija i Srbija istupaju sa bliskih ili podudarnih pozicija u vezi sa većinom ključnih pitanja, a posebno se ostvaruje konstruktivna saradnja u vezi sa kosovskim pitanjem, gdje obje države zastupaju principijelan stav da se definitivno rješenje problema nađe putem dijaloga Beograda i Prištine na osnovu rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Očekuje se da radovi na srpskoj dionici gasovoda Južni tok, dugoj 411 kilometara, počnu u decembru, a procijenjena vrijednost radova je 1,9 milijardi evra.
Kako je ranije najavljeno, kapacitet gasovoda kroz Srbiju iznosiće od 36 do 41 milijarde kubnih metara godišnje, a procjenjuje se da će za 25 godina eksploatacije Srbija zaraditi na ime transporta oko četiri milijarde evra.
Gasovod bi na teritoriju Srbije trebalo da uđe kod Zaječara, a da izađe kod Horgoša ili Bačkog Brijega, a jedan krak će se odvajati ka BiH i Republici Srpskoj.
Što se tiče saradnje na infrastrukturnim projektima, predstoji realizacija ruskog kredita za rekonstrukciju srpskih željeznica od 800 miliona dolara.
Uoči posjete Nikolića, 4. septembra održan je sastanak Međuvladinog komiteta za trgovinsku, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, a kopredsednik Komiteta, ministar Bačević, rekao je nakon toga da je postignut principijelni dogovor o ruskom kreditu za pomoć srpskom budžetu od 300 miliona dolara za ovu i 700 miliona za sljedeću godinu, s tim što će o detaljima raspravljati radne grupe ministarstava finansija dvije zemlje nakon što se Srbija zvanično obrati sa molbom za kredit.
Još jedan oblik saradnje dvije zemlje je i pomoć Rusije u deminiranju teritorije Srbije, a takođe i organizovanje rusko-srpskog centra u Nišu, koji je nedavno pružio dragocjenu pomoć u gašenju šumskih požara u Srbiji.
U okviru saradnje u kulturnoj sferi, Rusija je posredstvom Uneska dala dva miliona dolara za obnovu porušenih srpskih crkava na KiM, a učestvuje i u unutrašnjem uređenju hrama Svetog Save.
Obim bilateralne robne razmjene Srbije i Rusije prošle godine povećan je za 42 odsto u poređenju sa 2010. godinom i iznosio je više od dvije milijarde dolara, a ruske investicije u srpsku privredu su u periodu 2003. do 2011. godine premašile 1,5 mlijardi dolara