Punopravnog članstva Srbije u Evropskoj uniji neće biti bez priznanja Kosova, to je zapravo bio uslov da se uopšte započne s pregovorima.
Poslanik CDU u Bundestagu Peter Bajer to ponavlja u intervjuu za "Deutsche Welle" i ističe da to nije ništa novo.
"Članstva u Evropskoj uniji neće biti bez priznanja Kosova. Postoje različiti modeli za to. Znam da to nije jednostavno, ali to je zapravo bio uslov da se uopšte započne s pregovorima. Dakle, prije ili kasnije, i to prije punopravnog članstva. I to nije zaista ništa novo. Svakom je od samog početka to bilo jasno i zato me iskreno čudi da se sada oko toga digla tolika prašina", naveo je Bajer.
Upitan da li vjeruje da će Srbija ikada priznati Kosovo, odgovorio je da to nije pitanje vjere, nego pitanje kako postići odlučujuće napretke u procesu dijaloga između Beograda i Prištine i kako postići napretke u pregovorima s Evropskom unijom.
"To je nešto što ima veze sa sadržajem i činjenicama. Mi moramo i da se zapitamo koliko ozbiljno se pristupa svemu. Obje strane moraju jedna drugoj da izađu u susret. Znam da nije uvijek lako. Ali tu je cilj i za taj cilj je potrebno preći preko nekih svojih tvrdokornih stavova", kazao je Bajer.
Komentarišući nedavni intervju premijerke Srbije Ane Brnabić za "Deutsche Welle", koji je izazvao mnogo polemika, naveo je da može da razumije zašto je ona rekla da će Kosovo uvijek biti dio Srbije.
"Još je prerano konkretno razgovarati o modelu priznavanja i znam da je sve to zajedno povezano s Ustavom Srbije. I znam da je to sve zajedno nešto što će se odvijati tek za nekoliko godina. I zato sam i u intervjuu koji sam prije par dana dao u Beogradu jasno htio da stavim do znanja da bi se uvijek iznova trebalo prisjetiti uslova i zapitati se šta je cilj svega toga. Ali mislim da je to proces u kojem svi, pa i EU, moraju mnogo toga da nauče. Normalizacija odnosa, dijalog s Prištinom i na kraju priznanje Kosova suštinski su dijelovi pregovora s EU", istakao je Bajer.
Takođe, govorio je i o ideji promjene granica.
"Naša najveća briga je da bi, nakon razmjene teritorija, kako god bi ona na kraju izgledala, moglo da dođe do nestabilnosti u drugim dijelovima regiona. Spomenuću samo Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. I tu nismo usamljeni u skepsi, već to dijelimo i sa svojim američkim prijateljima. Mislim da smo u 21. vijeku već prešli preko toga da povlačimo granice po etničkom principu. I ja se pitam, ako do takve razmjene teritorija i dođe, šta će se dogoditi sa Srbima na jugu Kosova, sa njih oko 35.000, a koji ne bi bili uključeni u tu akciju? Šta je sa mnogo više Srba u drugim dijelovima Kosova? Dakle, taj prijedlog ne bi bio sigurno rješenje. Njemačka u toj kritici nije usamljena, kako vole da ponavljaju. Zapravo je malo onih koji podržavaju tu ideju. Na samom Kosovu je to u suštini samo Hašim Tači. I trebalo bi se zapitati da li SAD zaista aktivno podržavaju razmjenu teritorija. Mislim da to nije slučaj. Ja ću uskoro u Vašingtonu da razgovaram o toj temi, a već sada znam da se tamo ta ideja ne prihvata s oduševljenjem. U medijima — dozvolite da to kažem, posebno na Balkanu — pojavljuju se svakakva nagađanja koja nemaju veze s istinom. Posljednji slučaj jeste i navodna vijest o liberalizaciji viznog sistema između Kosova i Evropske unije, i to još ove godine, što su obećali neki političari. Ja ne znam odakle uopšte dolaze takve informacije", rekao je Bajer.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.