BEOGRAD - Pregovori Srbije o priključenju EU trebalo bi da počnu najkasnije do kraja januara 2014, ali još nije poznato hoće li pregovarački okvir koji daje EU sadržati i njemačko-britanske uslove koji se prije svega tiču normalizacije odnosa sa Kosovom.
Uoči objave pregovaračkog okvira, najavljene za 20. decembar, članice Unije vode diplomatsku borbu o listi uslova koja sadrži i zahtjev da se poglavlje 35 o Kosovu otvori na početku pregovora i ne zatvara do kraja, kao i da se pregovori mogu suspendovati u bilo kom momentu ako Beograd ne ispunjava obaveze.
Iz sjedišta EU, evropskih prestonica i Beograda dolaze različita tumačenja hoće li devet njemačko-britanskih uslova biti uvršteni u pregovarački okvir, kao i da li su oni novi ili već poznati.
Prema riječima ministra bez portfelja zaduženog za evrointegracije u Vladi Srbije Branka Ružića nema novih uslova za Srbiju niti je potrebno podizati tenzije "oko nečega što ne postoji u realnosti".
"Ne možete dobiti bolju garanciju za to nego što smo dobili na današnjem sastanaku, kojem sam prisustvovao sa Tanjom Miščević, sa specijanim izaslanikom njemačkog Ministarstva za spoljne poslove za Zapadni Balkan Ernstom Rajhelom koji je jasno rekao da se njima čudnim čine najave o nekim novim uslovima. To prosto ne stoji", rekao je Ružić na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
On je naglasio da "nema potrebe za dramatizacijom i podizanjem tenzija oko nečega što faktički ne postoji u realnosti" i dodao da očekuje da pregovarački okvir 20. decembra korespondira sa realnim stanjem u Srbiji.
Ružić je dodao i da postoji tendencija da se u javnost iznose stavovi koji nisu provjereni, a govore o "davno prošlom vremenu".
Da nije potrebno "dramatizovati" složio se i šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak koji je danas izjavio da u EU nije sa odobravanjem primljen prijedlog Britanije i Njemačke da se poglavlje 35 o Kosovu otvori na početku pristupnih pregovora sa Srbijom, istakavši da svaki predlog treba da se usvoji konsenzusom.
"Ima nekih pojedinačnih prijedloga, ali to sve treba da se usvoji konsenzusom i zato ne treba previše dramatizovati te glasove koji dolaze iz nekih država članica", rekao je Lajčak novinarima u hotelu "Hajat", gdje se održava treći Beogradski bezbjednosni forum.
Prema njegovim riječima, prijedlog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine došao je prerano.
"Nijedno pitanje ne smije da ima privilegovan položaj u odnosu na druga pitanja tokom pregovora o članstvu", rekao je Lajčak.
Govoreći o početku pristupnih pregovora Srbije i EU šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport rekao je danas da je još rano procijeniti kako će izgledati pregovarački okvir EU.
"Što se tiče pregovaračkog okvira to je prije svega posao za Komisiju u saradnji sa članicama EU. Rano bi bilo da kažem kako će taj okvir izgledati na kraju, ali ja sam optimista", rekao je Devenport.
On je podsjetio na važnu odluku Evropskog savjeta iz juna da se međuvladina konferencija održi najkasnije do kraja januara, istakavši da je to jedinstven stav i dodao da sporazum Beograda i Prištine predstavlja prekretnicu.
"Sada svi treba da vidimo punu implementaciju tog sporazuma i u tom kontekstu je i održavaje lokalnih izbora na KiM. To je pitanje od velikog značaja", rekao je Devenport.
Britanski predstavnik u Političko-bezbjednosnom komitetu EU Džulijan Brajtvajt, govoreći o njemačko-britanskom predlogu da se poglavlje o Kosovu otvori na početku pristupnih pregovora sa Srbijom, rekao je danas da London želi da bude siguran da je Srbija ispunila sve uslove za otpočinjanje pregovora sa Evropskom unijom.
"Želimo da budemo sigurni da je Srbija ispunila uslove za otpočinjanje pregovora kako bi Evropski savjet u decembru mogao da donese odluku o datumu za početak pregovora", rekao je Brajtvajt na Beogradskom bezbjednosnom forumu u okviru debate o evropskim integracijama regiona.
On je istakao da je ključno da se ispune kriterijumi koje je Evropski savjet postavio 28. juna, donoseći odluku da pregovori sa Srbijom počnu najkasnije u januaru sledeće godine.
Prema riječima nemačkog univerzitetskog profesora i stručnjaka za Zapadni Balkan Franc-Lotara Altmana Njemačka neće imati ništa protiv da počnu pristupni pregovori Srbije i EU "ako uslijedi jasna implementacija Briselskog sporazuma".
On je rekao da je briselski sporazum Beograda i Prištine ostavio veoma pozitivan utisak na članice EU, a da je sada od ključne važnosti koliko brzo će biti implementiran.
"Mislim da smo svi iznenađeni kako sadašnja (srpska) vlada ima veoma pragmatičan pristup kada je riječ o situaciji u kojoj se Srbija nalazi, a koja je determinisana prije svega, odnosom između Beograda i Prištine", kaže njemački analitičar.
On, međutim, dodaje, da će narednih nedjelja i mjeseci moraju da uslijede najvažniji koraci.
"Ako se to desi, i ako implementacija sporazuma bude očigledna, onda ni Njemačka neće imati problem da se saglasi sa početkom pregovora", uvjeren je Altman.
Kako danas prenose beogradski mediji Njemačka je, uz podršku Velike Britanije, sročila listu zahtjeva koje bi da ubaci u pregovarački okvir EU za Srbiju.
Osim zahtjeva da se na početku pregovora otvori poglavlje 35 o Kosovu i da se ne zatvara do kraja, trazičhe se primjena svih tačaka Briselskog sporazuma, a da Beograd konstantno na terenu dokazuje da neće ometati Prištinu u procesu evrointegracija.
Na listi zahtjeva nalazi se i da Beograd i Priština potpišu sporazum o dobrosusjedskim odnosima prije punopravnog clanstva u EU, da se pregovori suspenduju u bilo kom momentu, ukoliko Beograd oklijeva ili prekine sprovodenje obaveza.
Traži se takođe i uspjeh lokalnih izbora na Kosovu i Metohiji, potpuno uklanjanje paralelnih struktura na sjeveru Kosova, slobodno kretanje kosovskih carinika, nastavak reforme pravosuđa i borba protiv korupcije, pomirenje u regionu i vidljiv napredak u otkrivanju i gonjenju počinilaca paljenja njemačke ambasade 2008.