ZAGREB - Njemačko tužilaštvo danas je objavilo da je protiv Josipa Perkovića podiglo optužnicu zbog pomaganja u ubistvu Stjepana Đurekovića.
Državno tužilaštvo je 23. maja podiglo optužnicu pred Vijećem za zaštitu države Višeg zemaljskog suda u Minhena protiv 69-godišnjeg hrvatskog državljanina Josipa P. zbog pomaganja u ubistvu Stjepana Đurekovića 28. jula 1983., piše na internetskim stranicama tužilaštva.
Bivšeg funkcionera jugoslovenskih tajnih službi Perkovića njemačko pravosuđe tereti zbog "planiranja i pripreme" ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Volfratshausenu pored Minhena.
U procesu protiv Krunoslava Pratesa, agenta bivše Službe državne sigurnosti (SDS) Nadzemaljski sud u Minhenu utvrdio je da je Prates upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao štampariju. Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubistvu, te ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. juna 1983. dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.
Perković od početka tvrdi da nema nikakve veze s ubistvom Đurekovića, kao ni s bilo kakvim drugim ubistvima.
Perković je 24. januara izručen Njemačkoj. Tim izručenjem je bila završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizovala neriješena politička ubistva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja evropskog naloga za hapšenje (EUN) i pitanja zastare.
Slučaj Perković imao je odjeka i izvan hrvatskih granica, posebno zbog izmjene Zakona o pravosudnoj saradnji s članicama EU-a, kolokvijalno nazvanom lex Perković, koji je gotovo tri mjeseca izazivao napetosti između Zagreba i Brisela, doveo do prijetnje evropskim sankcijama i opozcionog zahtjeva za ostavkom vlade te obilježio prve mjesece članstva najmlađe, 28. članice zajednice evropskih država.
Zagrebu su sankcije "visile nad vratom" jer je zakonom, kojeg je Sabor izmijenio 28. juna, samo tri dana prije pristupanja EU-u, primjena evropskog naloga za hapšenje ograničena na zločine počinjene nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu njegove neograničene primjene. U oktobru 2013. je s Evropskom komisijom postignut kompromis pa je u zakonu ukinuto vremensko ograničenje za primjenu naloga.
Stupanjem na snagu izmijenjenog zakona 1. januara 2014. policija je temeljem Evropskog naloga za hapšenje uhapsila Perkovića, ali i Zdravka Mustača, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi. Obojica su poslije izručena Njemačkoj.