Ex -Yu

Novi zakon o HRT: Za budućnost ili - povratak u prošlost?

Novi zakon o HRT: Za budućnost ili - povratak u prošlost?
Novi zakon o HRT: Za budućnost ili - povratak u prošlost?
Agencije

ZAGREB - Ako poslanici Hrvatskog sabora usvoje izmjene Zakona o Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), čelne ljude ove javne TV i radio kuće biraće Sabor, dok će se glavni urednici birati na javnom konkursu.

Vlada, koja je predložila izmjene, ističe da je sve u funkciji obezbjeđivanja budućnosti Hrvatske televizije, dok kritičari ukazuju da bi nova koncepcija mogla da vrati HRT na vremena jednopartijskog sistema.

Od stupanja na dužnost, vlada Zorana Milanovića najavila je uvođenje reda na HRT, čije su funkcionisanje posljednjih godina karakterisale krize u upravljanju, česti protesti novinara, nezadovoljstvo programom, ali i gubicima koje ne može da premosti ni pretplata od 80 kuna (oko 10,6 evra) koju izdvaja svako domaćinstvo koje ima TV ili radio prijemnik.

Suočen s kritikama da zakonom pokušava da ponovo uvede princip državnog uređivanja televizije, premijer Zoran Milanović naglasio je da vlada u predlaganju izmjena nema bilo kakve političke motive i da nema namjeru uređivati informativni program, već je zanima budućnost tog medija.

On smatra i da izmjene zakona o HRT-u u javnosti izazivaju nesrazmerno mnogo više interesa nego što je njegovo značenje, pa se izboru generalnog direktora HRT-a pridaje mnogo veće značenje nego izboru guvernera Hrvatske narodne banke, koji spada u ustavnu kategoriju.

Prema konačnom predlogu zakona koji bi trebalo da usvoje poslanici, vršilac dužnosti generalnog direktora HRT imenovao bi se u roku od osam dana od donošenja zakona. Rok za raspisivanje konkursa za generalnog direktora produžen je na 90 dana.

Sabor bi birao i sve upravne organe HRT-a, što uz generalnog direktora znači i upravu, programsko veće i nadzorni odbor i to kvalifikovanom većinom, odnosno većinom svih poslanika u Saboru - u ovom sazivu 151.

Ministarka kulture Andrea Zlatar-Violić ističe da bi glasanjem bar 76 poslanika bila ispunjena ideja o transparentnom i reprezentativnom biranju.

Transparentan način izbora bio bi obezbijeđen i time što će se glavni urednici pojedinih programa birati na javnom konkursu.

Predlog zakona predviđa da nadzorni odbor i programsko veće HRT-a mogu biti konstituisani kad je imenovana većina članova tih organa, čime se obezbjeđuje i nesmetano djelovanje tih organa ako dođe do zastoja u postupku imenovanja ili promijeni djela članova.

Predsjednik esnafske asocijacije novinara u Hrvatskoj, Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka smatra da je loša ideja da Sabor bira upravu HRT-a.

Postoji dugoročna opasnost da politika i formalno zadominira javnom televizijom jer ako ostane propis da Sabor direktno imenuje generalnog direktora HRT-a, svaka nova vlast prvo će smijeniti upravu i postaviti svog direktora, kaže Duka.

On se zalaže i da novinari, kod imenovanja glavnog urednika, imaju odlučujuću, a ne samo savjetodavnu ulogu - s obzirom da dosadašnji jaz nekih urednika s jedne i novinara, sindikata i HND-a s druge strane.

Predsjednik saborskog Odbora za informisnje i potpredsjednik Hrvatskih laburista Branko Vukšić smatra da je vladajuća koalicija trebalo da napravi izmjene na HRT-u kojim su zagospodarili klanovi koji su pod upravom krupnog kapitala.

"Iako je stanje alarmantno, predložene izmjene zakona o HRT su aljkave i priču vraćaju u vrijeme jednopartijskog socijalističkog sistema. Do juče je HRT-om gazdovao HDZ, a sada će SDP", upozorio je Vukšić.

Najčitanije