BEOGRAD, NJUJORK - Na poziv srbijanskog šefa diplomatije Vuka Jeremića za oko 80 zemalja s prijedlogom da razmisle o dostavljanju svoje izjave o kosovskom slučaju Međunarodnom sudu pravde (MSP), iz Brisela je stigao odgovor da će o tome odlučivati već na sljedećem sastanku u februaru.
Jeremić, koji će danas u sjedištu UN-a u Njujorku razgovarati s generalnim sekretarom UN-a Ban Ki Munom o primjeni plana od šest tačaka, istakao je da Beograd očekuje težak posao da bi postigao da se u februaru svih 27 zemalja članica EU saglase da ova zemlja u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom.
"Razgovaraćemo i o izuzetno uznemiravajućem razvoju događaja u pokrajini, formiranju paravojnih takozvanih bezbednosnih kosovskih snaga, koje predstavljaju flagrantno kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti", najavio je Jeremić.
Kada je riječ o pismu koje je poslao na adrese zemalja koje će ove godine razmatrati da li je proglašenje nezavisnosti Kosova bilo u skladu s međunarodnim pravom, Jeremić tvrdi da su "na našoj strani čvrsti argumenti".
"Tako se dogodilo i u slučaju Hrvatske", dodao je on.
On je izrazio uvjerenje da će se i Srbiji izaći u susret i dodao da ova zemlja nema šta da krije i da je to njen najjači argument.
"Neka dođu, neka se uvere, mi smo spremni da na transparentan način pokažemo ono šta činimo", istakao je Jeremić.
Šef srpske diplomatije objasnio je da cilj te misije nije da se zaobiđe Haški tribunal i izvještaj glavnog tužioca, već da se njegov izvještaj kompletira.
"Naši napori će uroditi plodom u narednim nedeljama, mesecima", uvjeren je on.
Pismo je upućeno članicama UN-a koje nisu priznale Kosovo, koje su glasale za srpsku inicijativu u Generalnoj skupštini UN-a ili su se držale neutralno.
U pismu se navodi da slučaj kosovske jednostrane deklaracije o nezavisnosti prvi put bilježi da je Ministarstvo spoljnih poslova upitano da procijeni legalnost pokušaja secesije od jedne države članice UN-a.
Jeremić navodi da će, shodno tome, zaključci Suda ustanoviti snažnu pretpostavku sa dalekosežnim posljedicama za sistem UN-a i da će ishod ili snažno odvraćati druge separatističke pokrete od pokušaja otcjepljenja ili će proizvesti rezultat koji može da ih ohrabri da se slično ponašaju.
"Ljubazno vam predlažem da razmislite da podnesete pisanu izjavu Sudu pravde u kojoj izražavate zvaničan stav vaše zemlje o ovoj stvari od apsolutnog značaja, do krajnjeg roka 17. aprila 2009. godine", navodi se u pismu.
Jeremić je podsjetio da je 8. oktobra prošle godine Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju kojom nalaže Sudu pravde da iskaže savjetodavno mišljenje o legalnosti poteza privremenih kosovskih institucija.
Zemljama kojima se obratio Jeremić je ponudio i pomoć srpskog pravnog tima ukoliko im je ona potrebna i zahvalio na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, kao i na glasovima kojima su podržali rezoluciju Generalne skupštine UN.
Naveo je da će najmanje tri opasne doktrine, koje su u apsolutnoj kontradikciji s pravnim principima, dobiti legitimitet.
"To su ad hok nametanje rešenja za etničke konflikte nipodaštavanjem Saveta bezbednosti, iznuđeno deljenje članica UN-a i jednostrana secesija pokrajinskih ili drugih nedržavnih aktera", navodi se još u pismu.
Jeremić je istakao da će, kao rezultat svega, separatističke grupe širom svijeta dobiti primjer kako da ostvare svoje ambicije, te da će međunarodni sistem postati nestabilniji, nesigurniji i nepredvidljiviji.
Dodatni sastanci
Kako je ranije najavljeno, i šef UNMIK-a Lamberto Zanijer i podsekretar UN-a za mirovne operacije Alen le Roa imaće odvojene sastanke sa srbijanskim ministrom spoljnih poslova.
Jeremić će, takođe, razgovarati sa stalnim predstavnicima Egipta, Nikaragve, Južne Afrike, Rusije, Brazila, Venecuele, Singapura i Indonezije u UN-u.