ZAGREB - U Okučanima u zapadnoj Slavoniji, u prisustvu visokih zvaničnika, danas je održana centralna manifestacija povodom obilježavanja 17 godina od operacije "Bljesak", koja je prouzrokovala egzodus 15.000 Srba koji su napustili Hrvatsku, o čemu - kao i zločinima hrvatskih snaga nad Srbima - nije bilo ni riječi.
"Bljesak, Oluja i reintegracija hrvatskog Podunavlja potporni su stubovi današnje hrvatske države", rekao je u Okučanima predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem.
On je istakao da su "visoka profesionalnost hrvatskih branilaca i dosljednost hrvatskih građana u očuvanju mira, slobode, demokratije i osnovnih ljudskih prava bili hrvatska ulaznica, najprije u NATO, a onda i u EU".
"Zbog toga je obaveza svih hrvatskih građana da čuvaju dostojanstvo rata 90-ih i hrvatskih branitelja i da nikada nikom ne dozvole da njima manipulišu", rekao je Šprem.
On je dodao da je Bljesak, "zato što je bila pravedna, oslobodilačka i odbrambena operacija, bila osuđena na uspjeh".
"Bljesak je ujedno bio i prelomna tačka Domovinskog rata, koja je uvjerila međunarodnu zajednicu u pravednost i legitimnost hrvatskih ciljeva, kao i svu pogubnost Miloševićeve agresorske politike", rekao je šef Sabora.
On je bio i jedini iz državnog vrha jer su predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović poslali svoje izaslanike, načelnika Glavnog štaba Hrvatske vojske Dragu Lovrića i ministra odbrane Antu Kotromanovića. S njima su u Spomen parku hrvatskih vitezova vijence položili i potpredsjednici Sabora iz HDZ-a, bivša premijerka Jadranka Kosor i bivši šef Sabora Vladimir Šeks.
Nakon skupa Šprem je otvorio sportske susrete veterana brodsko-posavske županije.
Hrvatski mediji ističu da je 1. i 2. maja za samo 36 časova zauzeto 500 kvadratnih kilometara, uz gubitke od 42 mrtva i 162 ranjena, čime je uspostavljena kontrola nad autoputem Zagreb - Beograd i željezničkom prugom prema istoku Hrvatske.
Ni juče, kad je Josipović primio učesnike operacije, ni danas niko iz vlasti ili medija nije rekao ni riječ o zločinima nad Srbima za vrijeme i nakon te operacije koji su, uz egzodus 15.000 Srba u BiH, od kojih se mali broj vratio, drastično izmijenili etničku sliku tog djela zemlje.
Hrvatski helsinški odbor u izvještaju iz 2003. ističe da su ubijena 83 srpska civila - 30 u napadima na izbjegličke kolone, prije svega u šumi Prašnik, a 53 u svojim kućama. Dokumentaciono-informativni centar Veritas govori da je ubijeno ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro djece. Za ratne zločine nad Srbima do sada niko nije odgovarao.
Zbog toga su nevladina udruženja Dokumenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava podsjetili da su već 1. maja 1995. u selu Medari, tada opština Nova Gradiška, hrvatski vojnici na svirep način pobili 22 civila od njih 24 koliko ih se tada zateklo u selu.
"Podsjećamo da su 1. maja 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske ušli u selo oko šest časova ujutro i počinili zločin nad preostalim stanovništvom. Preživjele su dvije mlade djevojke, i to samo zato što ih je prepoznao i zaštitio jedan od pripadnika HV", navodi se u saopštenju.
Od policije, državnog tužilaštva Hrvatske i sudova je zahtijevan efikasniji rad na istraživanju i procesuiranju svih ratnih zločina, uz upozorenje na neprocesuiranje masakra u Medarima.
Nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum prošle sedmice podnijele su krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika. Prijava je podnijeta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima smještenim u nekoliko gradova, ali prije svega u Varaždinu gdje je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.
U Varaždinu je oko 500 zarobljenika s područja Pakraca, koji su se predali 4. maja, dvije sedmice bilo prebijano i mučeno, ali i lišavano sna i ponižavano. Većina njih je nakon puštanja otišla konvojem UN-a u BiH.
"Bljesak" je potpuno promijenio etničku strukturu tih krajeva u odnosu na 1991. jer su u kuće izbjeglih Srba u velikom broju došli doseljenici iz BiH i s Kosova, pa tako i Okučani, prije rata srpska varošica, sada imaju više stanovnika Hrvata.