BEOGRAD - Predstavnici država nasljednica SFRJ sastaće se 26. i 27. aprila u Sarajevu, na sastanku Komisije za sukcesiju, koja bi trebalo da dogovori podjelu nekadašnje zajedničke imovine.
Po riječima visokog predstavnika Srbije u Komisiji za sukcesiju Gaše Kneževića, u procesu sukcesije najdalje se otišlo u podjeli državne imovine, podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava nije riješena, dok je najspornije pitanje vojne imovine.
Ugovor o sukcesiji stupio je na snagu 2004. godine i čitav paket sukcesije podijeljen je na sedam aneksa, od kojih svaki pokriva određena pitanja.
"Najdalje smo otišli u Aneksu A, koji definiše državnu imovinu, pošto se radilo uglavnom o nepokretnoj imovini, za koju je vladao teritorijalni princip, i ona je u najvećoj meri podeljena", naglasio je Knežević.
Među državama bivše SFRJ, međutim, postoje različita gledanja na pitanje podjele vojne imovine.
"Za neke je to zatvorena knjiga, dok za druge vojna imovina nije podeljena. Tu bi sad konsenzusom trebalo da se dođe do zajedničkog stava", rekao je Knežević.
Po njegovim riječima, razgovori dobro napreduju i kad je riječ o Aneksu C - podjeli novčanih sredstava bivše zemlje.
"Podela novca nije sporna, ali povremeno se pojavljuje problem ulaženja u trag novcu", dodao je Knežević.
Države nastale na prostoru bivše SFRJ trebalo bi da podijele i 123 diplomatsko-konzularna predstavništva u svijetu.
Do sada je postignut dogovor o podjeli 44 objekta, ali nove države još nisu faktički preuzele te zgrade.
Po Ugovoru o sukcesiji, Srbiji je pripalo najviše diplomatskih predstavništava - malo manje od 40 odsto.
Procjenjuje se da je ukupna vrijednost tih objekata širom svijeta nešto više od 266 miliona dolara.
Takođe, prema Kneževićevim riječima, državama nasljednicama predstoji da utvrde koliki im procenat pripada po Aneksu G, koji obuhvata privatnu i društvenu svojinu.
"To su filijale firmi na teritoriji drugih republika, zatim zgrade, odmarališta, kao i stanarska prava. Ima još dosta objekata koji nisu vraćeni nosiocima stanarskih prava, a ostalo je da se reši i pitanje arhiva i kulturnih dobara", naglasio je on.
Knežević je najavio da bi sljedeći sastanak Komisije za sukcesiju trebalo da bude održan 26. i 27. aprila u Sarajevu.
On je objasnio da je sukcesija dugotrajan proces i da o svim pitanjima bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije članovi Komisije moraju da se dogovore konsenzusom.
"To je proces, a ne trenutak u vremenu u kome se sve završava. U svim istorijskim sukcesijama je tako bilo. Neke od tih podela nikada nisu završene, ali mi sada ne smemo biti nestrpljivi, već moramo da pustimo vremenu i političkim i ekonomskim okolnostima da omoguće sukcesiju", ocijenio je Knežević.
On nije želio da se upušta u procjene o roku završetka razgovora.
"Nisam pristalica odugovlačenja, ali teško je reći kad će se sukcesija završiti. Ako budemo efikasno radili to se može završiti za četiri-pet godina, u suprotnom to će biti kao Skadar na Bojani", zaključio je Knežević.