NOVI SAD - Hrvati u Vojvodini obilježili su godišnjicu rođenja hrvatskog bana Josipa Jelačića (1801-1859), koja je ove godine bila prigodna jer je obnovljena njegova rodna kuća u Petrovaradinu, kod Novog Sada.
Ban Josip Jelačić rođen je u Petrovaradinu 16. oktobra 1801. godine, a umro u Zagrebu, 20. maja 1859. godine. Bio je hrvatski ban od 1848. do 1859. godine, a za vrijeme vladavine ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Učestvovao je u gušenju mađarske pobune 1848. godine.
U sklopu obilježavanja godišnjice rođenja, sinoć je u Jelačićevoj kući održana sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, a zatim i misa u Crkvi Svetog Jurja koja se nalazi u neposrednom susjedstvu Jelačićeve kuće i u kojoj je on i kršten.
Nakon toga bio je organizovan i prigodni kulturno-umjetnički program, a dio programa izveo je i Zbor Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Jelačić" iz Petrovaradina.
U sklopu programa bilo je riječi i o još jednom velikom Hrvatu iz Petrovaradina, umjetniku i književniku Stanislavu Prepreku (1900-1982).
U martu ove godine sa Jelačićeve rodne kuće odlomio se dio fasade, nakon čega je počela njena obnova.
Jelačićeva kuća je propadala čitav jedan vijek, ali je zahvaljujući diplomatskim naporima Hrvatske u Srbiji i prethodnom gradonačelniku Novog Sada Igoru Pavličiću, fasada rekonstruisana, rekao je predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić-Lukendić.
On je dodao da, uprkos željama, Jelačićeva rodna kuća još ne pripada HNV-u i još uvijek nije proglašena za zaštićeno kulturno dobro.
"Trenutno se u njenom prizemlju nalazi jedan manji galerijski prostor, a u podrumu je ugostiteljski objekat Istarska konoba. Pokušavali smo od postojećih vlasnika, kojih ima nekoliko, otkupiti tu kuću, ali cijene koje su zatražili znatno su izvan okvira tekućih tržišnih uslova", kazao je Sarić-Lukendić.
Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov pozdravio je činjenicu da je Jelačićeva kuća obnovljena, ali je istakao da hrvatske institucije u Srbiji još uvijek nemaju riješeno pitanje prostora.
"Sve tri profesionalne, od strane države Srbije osnovane institucije Hrvata, kao što su list 'Hrvatska riječ', zatim Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HNV, nemaju osiguran prostor, već se na različite načine snalaze", kazao je Žigmanov.
Dodao je da je Hrvatska vratila srpskoj zajednici dio zgrada i prostora koji pripada u toj državi, kao što su Srpska pravoslavna gimnazija u Zagrebu, kuća Milutina Milankovića u Dalju i Muzej Nikole Tesle.
"Voljeli bismo više kada bi se i u Srbiji institucijama i organizacijama hrvatske nacionalne zajednice osigurali prostori za rad, a ne tek da budemo svjedoci određenih kozmetičkih poslova, kada je u pitanju uređenje zgrada", rekao je Žigmanov.