GRADIŠKA - U Gradišci je danas, u prisustvu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, obilježeno 19 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije parastosom u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, polaganjem vijenaca i prisluživanjem svijeća na spomen-ploču, te spuštanjem vijenaca i cvijeća sa sredine mosta u rijeku Savu.
Dodik je tom prilikom poručio da će 1. maj ostati zapisan u genima Srba u narednim pokoljenjima.
"Postoji generalna opstrukcija od Hrvatske da istina i pravda ne izađu na vidjelo. Srpski narod je danas rasut u nekoliko država i mora da se integriše kako bi opstao. Srbi moraju imati pravo na život, pravo na pravdu, pravo na istinu", rekao je predsjednik Srpske.
Obraćajujući se na trgu ispred hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci, Dodik je ukazao da Srbi iz Hrvatske nisu u mogućnosti da ostvare elementarna prava - na imovinu, istinu, na odavanje počasti svojim mrtvima po Hrvatskoj.
"Hrvatska je ušla u EU, a nije riješila pitanje prognanih Srba. U Hrvatskoj se još vodi borba protiv prava jednog naroda", istakao je Dodik.
Među nekoliko stotina Srba izbjeglih iz Zapadne Slavonije, današnjem činu prisustvovao je i Mile Ljubičić iz požeškog sela Kukunjevac.
"Moje selo je opustošeno. Od nekadašnjih hiljadu stanovnika u Kukunjevcu danas živi 30 staraca, selo je pusto i zaraslo u korov. Hrvatska strana ništa ne preduzima da se ognjišta obnavljaju i da se narod vraća. Na drugoj strani, Srpska nam je dala utočište i zbog toga smo veoma zahvalni", rekao je Ljubičić.
Vijence i cvijeće u rijeku Savu danas su, osim predsjednika Dodika, spustile i brojne delegacije i rodbina nastradalih, među kojima delegacija Narodne skupštine Srbije, delegacija Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas", Udruženja prognanih Srba "Suza" i mnogi drugi.
Ni 19 godina nakon zločinačke operacije hrvatske vojske i policije nazvane "Bljesak", kada je ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, još niko od hrvatskih nalogodavaca nije odgovarao za ovaj strašni zločin.
Za manje od 36 časova 1. i 2. maja 1995. iz Zapadne Slavonije je preko savskog mosta, nazvanog simbolično "Most spasa", protjerano 30.000 Srba.
U Zapadnoj Slavoniji je do 1991. godine živjelo više od 128.000 Srba, da bi popisom iz 2001. bilo ustanovljeno da je u ovom području ostalo tek 26.000 Srba.
Danas u Zapadnoj slavoniji živi petnaestak hiljada Srba, a osim Republike Srpske, prognani Srbi našli su utočište u Srbiji, Australiji, Americi i zapadnoevropskim zemljama.