ZAGREB - Hrvatska policija otvorila je sezonu lova na nepoznate osobe koje su na Internetu objavile jednu od najstrože čuvanih državnih tajni - Registar branilaca.
Ali, situacija trenutno ne izgleda bajno za hrvatske istražioce; vlasnik servera na kojem se nalazi stranica www.registarbranitelja.com potvrdio je da nema nikakvu namjeru da sarađuje s hrvatskom policijom.
Osobe koje su "digle" registar iz MORH-a anonimnost su u Kanzasu kupile za tri do 10 dolara. To je cijena hostinga koju naplaćuje firma "InvisiHosting".
Grupa neidentifikovanih hakera presjekla je dugogodišnje rasprave treba li objaviti registar hrvatskih branilaca, na kojem je 501.666 imena, i objavila ga je na Internetu. Upisom imena ili jedinice dobiju se svi podaci koji su do sada, na insistiranje dijela veteranskih udruženja i Vlade, bili državna tajna.
Nepoznata lica, koja su registar postavila na Internet, to su obrazložila time da je javni interes preči od pojedinačnog i privatnog.
Uz isticanje da je registar veterana u drugim državama javan, na stranici je napisano da je registar u nadležnim institucijama već poznat dovoljnom broju ljudi, pa je bilo samo pitanje vremena kad će ga neko objaviti.
Autori stranice pohvalili su se da su registar ukrali iz Ministarstva odbrane zbog loše računarske zaštite, ali su napisali i da se na Internet stranici nalazi 90 odsto imena u registru, jer su izbacili sve potencijalno osjetljive jedinice kako bi se spriječilo ugrožavanje bezbjednosti njihovih pripadnika. Oni su naglasili da će tu stranicu držati sve dok se službeno ne objavi registar.
Zbog velike navale zainteresovanih kada je vijest o internet stranici objavljena na Hrvatskoj televiziji, ona se urušila. Šef Udruženja veterana Josip Đakić odmah je ocijenio da se radi o protivzakonitom činu i da onaj ko je objavio registar treba da bude sankcionisan. Pređašnji i sadašnji predsjednici Hrvatske, Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zalagali su se za objavljivanje registra, a njihovi savjetnici i dio veteranskih udruženja i političkih stranaka ističu da je cifra od pola miliona ljudi prevelika i da tamo ima mnogo lažnih branilaca. Mesić je figurativno rekao da bi se rat, da je Hrvatska imala pola miliona vojnika, vodio kod Niša, a ne pred Zagrebom. Josipović je, pak, juče saopštio da se registar ipak nije smio objaviti na crno.
Zbog takvog razvoja događaja, hrvatska premijerka Jadranka Kosor juče je od ranog jutra bila na sastanku sa ministrima unutrašnjih poslova i odbrane - Tomislavom Karamarkom i Tomislavom Ivićem. Kosorova smatra da nije slučajno što su ti podaci objavljeni, te ističe kako je u pitanju potez kontraobavještajnog podzemlja. Potvrdila je da je podatke ukrala osoba "u samom sistemu", podvlačeći da je prvi zadatak da se ustanovi kako su podaci otpremljeni. "Podzemlje radi, ali radi i pravna država", poručila je.
Hrvatska vlada najavila je da će odgovorni za objavu registra snositi posljedice za svoj postupak jer je objavljivanjem registra počinjeno više krivičnih djela koja su kažnjiva zatvorom.
Inače, objavu registra autori veb stranice posvetili su poginulim novinarima i reporterima Siniši Glavaševiću, Gordanu Ledereru, Pavi Urbanu, te "svima onima koje smo već zaboravili, a nismo smjeli".
Stranici www.registarbranitelja.com u srijedu je bilo gotovo nemoguće pristupiti.
Na toj stranici objavljena su dva grafikona - jedan koji govori o stažu mobilisanih, a drugi o tome koliko je u određenim periodima bilo mobilisanih vojnika. Iz grafikona proizlazi da oko 5.000 ljudi ima veteranski staž od jedan do pet dana, a da je najveći broj branilaca, oko 50.000 u vojsci provelo od 50 do 100 dana. Broj onih branilaca koji su u vojsci proveli pet ili više godina pada na manje od 10.000. Iz drugog grafikona se vidi da je najveća mobilizacija u Hrvatskoj bila od septembra 1991. godine do marta 1992. godine, kada je pod oružjem bilo oko 200.000 ljudi i u vrijeme "Oluje" u avgustu 1995. godine, kada je mobilisano više od 210.000 ljudi. Na stranici je objavljen i podatak da za više od 12.000 ljudi čija su imena u registru branilaca staž počinje teći nakon 1. septembra 1995. godine, praktično nakon završetka svih ratnih djelovanja u Hrvatskoj.
Da je u registru, u kojem su izjednačeni oni na frontu i oni koji su rat proveli pijuckajući kafu u kancelarijama, previše imena lažnih branilaca, pokazalo je i Ministarstvo odbrane izjavom objavljenom u medijima da je prečešljavanjem iz registra izbrisano oko 3.000 imena. Branioci, pogotovo invalidi imaju velike penzije, dva puta veće od prosječne, i brojne privilegije, a javnost i mediji godinama ističu da su taj status dobili i neki koji su povrijeđeni u saobraćajnim nezgodama ili drugim mirnodopskim udesima.
Ministri u registru
Članovi aktualne vlade zajedno imaju nešto više od šest godina braniteljskog staža. Pola od toga otpada na ministre ljekare, kojima je radni staž za vrijeme rata po odluci Ministarstva ubrojen u braniteljski.
Branioci su tako bili ministri Darko Milinović, Ivan Šuker, Petar Čobanković, Božidar Pankretić, Božidar Kalmeta, Damir Bajs, Ivan Šimonović, Radovan Fuchs i Tomislav Ivić, prenosi "Novi list". U Registru je i Miroslav Škoro, koji je bio u 3. gardijskoj brigadi. Na popisu je i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman, koji je bio u 1. hrvatskom gardijskom zboru - Zagreb te u MORH-u. Premijerka Jadranka Kosor navodno nije u registru. Najduži staž od ministara odbrane imao je Gojko Šušak i to od 4. marta 1991. do 30. juna 1996. godine.
Braniteljske povlastice
- Pravo na zdravstvenu zaštitu
- Prava iz penzionog osiguranja
- Pravo na doplatak za djecu
- Pravo na zapošljavanje
- Pravo na stambeno zbrinjavanje
- Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate
- Prednost pri upisu u obrazovne ustanove
- Pravo na stipendiju
- Prednost pri zakupu poslovnog prostora
- Carinske i druge olakšice
- Oslobođenje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta
- Oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih dažbina
- Pravo na obnovu