Ex -Yu

Obustavljen postupak protiv Mileta Dakića

Obustavljen postupak protiv Mileta Dakića
Obustavljen postupak protiv Mileta Dakića
Srna

BANjALUKA - Županijski sud u Karlovcu donio je rješenje o obnovi sudskog postupka u slučaju profesora Mileta Dakića, potvrdio je danas Srni njegov advokat u Hrvatskoj Ljubiša Drageljević.

"Očekujemo da će Sud početkom iduće sedmice po službenoj dužnosti donijeti rješenje o pritvoru ili eventualno Dakićevoj odbrani sa slobode", naveo je Drageljević.

On je podsjetio da je Dakić, koji se trenutno nalazi u bolnici za lica lišena slobode u Zagrebu, do sada imao status lica na izdržavanju kazne, odnosno osuđenika.

Drageljević je rekao ranije da njegov klijent u Hrvatskoj u odsustvu nije osuđen za ratni zločin, već za podstrekavanje na ubistvo trojice hrvatskih policajaca, ističući da je optužnica protiv Dakića bez ikakvog osnova.

Granična policija BiH uhapsila je krajem maja Mileta Dakića na prelazu Rača, prilikom ulaska u Srbiju na osnovu Interpolove potjernice koju je za njim raspisala Hrvatska.

Dakić je u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora zbog navodnog ratnog zločina - ubistva tri hrvatska policajaca u opštini Krnjak, na području Karlovca avgusta 1991. godine.

Dakićev advokat iz Banjaluke Slobodan Perić rekao je ranije Srni da je obaveza hrvatskih vlasti da obnove postupak.

Mile Dakić je bio direktor Narodnog sveučilišta u Karlovcu, a 1963. godine direktor Memorijalnog parka "Petrova gora" i na toj funkciji je bio sve do 1991. godine.

Kada je devedesetih godina uvedeno višestranačje, Dakić formira Jugoslovensku samostalnu demokratsku stranku, jer je bio ubijeđen da će tadašnja Jugoslavija da opstane. Tokom rata bio je predsjednik Komisije za nestala lica, genocid i ratne zločine i to je bila njegova funkcija tokom rata.

Poslije istjerivanja u akciji "Oluja" 1995. godine Dakić postaje predsjednik jednog izbjegličkog udruženja na čijem je čelu bio sve do hapšenja.

Kao dijete Dakić je bio svjedok zvjerstava koja su počinile ustaše tokom stvaranja obruča oko oslobođene teritorije na Petrovoj Gori 1942. godine, što je često pominjao u svojim djelima.

Najčitanije