BEOGRAD - Švedske vlasti će od 1. maja moći da zabrane povratak u Švedsku osobama kojima je odbijen zahtjev za azil ili boravišnu dozvolu, a ta zabrana će se odnositi i na druge zemlje Šengenskog sporazuma, piše danas portal EurActiv Srbija.
U saopštenju dostavljenom EurAktivu iz švedske ambasade u Beogradu navodi se da će novi propisi kojim se Švedska usklađuje sa propisima EU stupiti na snagu 1. maja, a da će zabrana ponovnog ulaska u Švedsku trajati najviše pet godina.
"Novi propis odnosi se na sva lica čiji su zahtjevi za dobijanje boravišne dozvole ili za dobijanje azila odbijeni u Švedskoj, i koja su primila rješenje o udaljavanju ili protjerivanju, i treba da napuste teritoriju Šengena", navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da se "u tom slučaju licu izdaje zabrana povratka u Švedsku ili u bilo koju drugu državu Šengena, koja može trajati do pet godina".
Švedski ambasador u Beogradu Krister Asp (Christer) je rekao za EurAktiv da novi propisi nisu usmjereni direktno na građane Srbije, već na sve one čiji zahevi za azil ili boravišnu dozvolu budu odbačeni.
On je potvrdio da će osobama čiji zahtjev za azil bude odbačen biti određena zabrana povrataka, a da će se o dužini zabrane, u rasponu od jedne do pet godina, odlučivati od slučaja do slučaja.
"Ali pošto odluka bude donijeta, obavijestićemo sve ostale šengenske zemlje i ta osoba neće moći da uđe u šengenski prostor dok traje zabrana", rekao je on.
Švedski ambasador je rekao da se novim propisima uskladila sa Direktivom EU o povraktu iz 2008, ali i da je pitanje zabrane povratka postalo važno zbog priliva velikog broja osoba koje su neosnovano tražile azil u Švedskoj.
On je dodao da se broja zahtijeva građana Srbije za azil smanjuje u Švedskoj, ali da je samo u ovoj godini već primljeno više od 600 zahtjeva za azil iz Srbije.
Naglasio je da je u mnogim slučajevima riječ o osobama koje ponovo pokušavaju da podnesu zahtjev za azil.
"Mi smatramo to zloupotrebnom švedskog sistema azila i sada smo primijenili ovu Direktivu. Ako ste se prijavili za azil ili boravišnu dozvolu a taj zahtjev vam nije odobren, biće vam zabranjeno da uđete u Švedsku ili šengeski prostor na period od jedne do pet godina", rekao je on.
Asp je rekao da zloupotreba sistema azila dosta košta Švedsku i da švedske vlasti nisu spremne da dozvole da se to nastavi.
Nakon liberalizacije viznog režima sa EU u decembru 2009. drastično je povećan broj zahtijeva za azil iz Srbije, što je izazvalo zabrinutost više članica EU.
U najvećem broju slučajeva riječ je o siromašnim građanima koji su azil tražili iz ekonomskih razloga, a najviše zahtijeva građani
Srbije su podnijeli u Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji i Luksemburgu.
Prema podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat iz marta, građani Srbije su u 2011. podnijeli 13.900 zahtijeva za azil u EU, što je 3.800 manje nego u godini koja je prethodila.
Iako je došlo do izvjesnog smanjenja, Srbija je u 2011. i dalje bila među vodećim zemljama po broju zahtijeva za azil - na petom mjestu, sa udjelom od pet odsto, što je za dva procentna poena manje nego u 2010.