BEOGRAD - Regionalni nalog za hapšenje trebalo bi da počne da se primjenjuje početkom iduće godine, izjavila je danas ministarka pravde Srbije Snežana Malović.
Nalog bi trebalo, kad počne da se primjenjuje, da inače dugotrajan postupak ekstradicije kriminalaca na prostoru zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope svede na 45 dana.
Malovićeva je rekla da će Ministarstvo pravde radnu verziju međunarodne konvencije o regionalnom nalogu za hapšenje predstaviti na ministarskoj konferenciji, koja bi trebalo da bude održana u novembru u Beogradu.
Ako inicijativa dobije političku podršku, eksperti iz cijelog regiona će, po uzoru na Evropski nalog za hapšenje, do kraja godine sačiniti tekst konvencije kojoj će moći da pristupe sve zainteresovane države u regionu, precizirala je ministarka.
Regionalni nalog za hapšenje zamijenio bi važeće instrumente za koje se u praksi pokazalo da su neefikasni u privođenju, jer omogućavaju prekomerno političko uplitanje, pojasnila je ministarka.
"Sve to odgovaralo je kriminalcima koji su takve okolnosti spretno koristili kako bi izmicali pravdi", napomenula je Malovićeva.
Ona je dodala da je regionalni nalog ideja zemalja koje nisu članice EU.
"Ideja je nastala iz želje da se dosadašnji režim dugotrajne ekstradicione procedure, koja je nekad trajala i po godinu dana, ubrza i približi modernom režimu koji važi u zemljama EU u oblasti slobode, sigurnosti i pravde, a koji se posebno ogleda u primeni Evropskog naloga za hapšenje", objasnila je Malovićeva.
Prema njenim riječima, budući regionalni nalog biće ustvari sudska odluka.
"Tu odluku izdavala bi jedna država sa željom da druga zemlja regiona uhapsi ili izruči okrivljenog koji se traži radi krivičnog gonjenja ili izvršenja zatvorske kazne", kazala je Malovićeva.
Primjenom regionalnog naloga granice teritorije na kojoj bi bilo uskraćeno sklonište kriminalcima proširile bi se na sve zemlje regiona, uspostavio bi se princip uzajamnog priznanja i izvršenja krivičnih sudskih odluka u njima i time bi se ojačala neposredna saradnja između sudskih organa u regionu, rekla je ministarka.
Ona je dodala da bi upotrebom regionalnog naloga bio relativizovan opšti uslov dvostruke kažnjivosti.
Osim toga, dodala je Malovićeva, nalog bi se primjenjivao za sva krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora viša od tri godine, kao i za presude u kojima je izrečena kazna od najmanje četiri meseca zatvora.
"Nalog bi takođe smanjio mogućnost pozivanja na politička krivična dela, a mogao bi da se odnosi na domaće državljane, pod uslovom da to prihvati država potpisnica buduće konvencije", ukazala je Malovićeva.
Nalogom bi se odredili precizni rokovi u svakoj fazi izručenja i bila bi predviđena jasna procedura, čime bi postupak bio efikasniji, a ekstradicija svedena na 45 dana, navela je Malovićeva.
Sve to, dodala je ona obavljaće se uz najviši stepen poštovanja ljudskih prava, što će biti balans pojačanim ovlašćenjima koja imali policija i pravosudne vlasti.
Prihvatanje konvencije o regionalnom nalogu uspostavilo bi veće povjerenje među državama regiona, a zatim i između država članica EU i država regiona, smatra Malović.
Ona je poručila da bi na taj način unapređenje pravosudne saradnje i stvaranje jedinstvenog pravosudnog prostora u regionu postalo bitan faktor za brži proces evropskih integracija.
Malovićeva smatra i da trenutna sporna pitanja i problemi u odnosima među pojedinim državama regiona, kao i normativne i administrativne smetnje ili ograničenja, ne bi trebalo da budu smetnja za prihvatanje ove inicijative.
"Uverena sam da sve vrste prepreka i postojeće tenzije u regionu mogu biti otklonjene i da će se ubrzo ostvariti zadovoljavajući nivo međusobnog poverenja u pravosudne sisteme u regionu", navela je ministarka.
Malović je ocijenila da bi za sve države regiona koje nisu članice EU, usvajanje i primjena regionalnog naloga za hapšenje značili snažno izraženu odlučnost za evropske integracije u oblasti krivičnog prava i krivične procedure, kao veoma bitnom segmentu za sve države kojima su evropske integracije strateški politički cilj.
Inicijativu srpskog Ministarstva pravde za izradu konvencije o regionalnom nalogu za hapšenje podržali su ambasada SAD u Srbiji, Misija OEBS u Srbiji, Regionalni centar u Sarajevu, Kancelarija UN za borbu protiv trgovine drogom, kao i članica EU - Slovenija.
Srbija je svoju inicijativu prvi put predstavila na Regionalnoj konferenciji održanoj 4. i 5. oktobra 2010. u Beogradu, a potom i 15. aprila ove godine u Sloveniji, na Brdu kod Kranja.
Prisutni ministri, tužioci i drugi zvaničnici uglavnom su podržali inicijativu Srbije i u zajedničkom zaključku sa beogradske konferencije ocijenili da postoji interes zemalja regiona da pre pristupanja EU, na sličan način primenjuju instrument koji se u njoj već koristi.
"S duge strane, smatramo da postoji i interes zemalja članica EU da posle izvesnog vremena primene naloga u regionu pristupe konvenciji o regionalnom nalogu za hapšenje i pre pridruživanja pojedinih članica regiona Evropskoj uniji. To bi omogućilo da se dejstvo Evropskog naloga za hapšenje proširi i na druge zemlje van EU čime bi i pravosudni prostor Unije bio proširen", zaključeno je na prošlogodišnjoj beogradskoj konferenciji.