HAG- Odbrana hrvatskog generala Anta Gotovine naznačila je danas da će njena žalba na presudu kojom je Gotovina pred Haškim tribunalom osuđen na 24 godina zatvora biti utemeljena na ocjeni da je sud pogrešno utvrdio da je granatiranje Knina u ljeto 1995. bilo nezakonito.
Prvostepeno veće Haškog tribunala osudilo je 15. aprila hrvatskog generala Gotovinu na 24 godine, a Mladena Markača na 18 zatvora zbog zločina nad sprskim stanovništvom Kninske krajine tokom i poslije operacije Oluja 1995.
Drugooptuzenog Ivana Čermaka, Tribunal je oslobodio krivice.
U danas uloženoj najavi žalbe, odbrana navodi da je prvostepena presuda zasnovana na "pogrešnom" nalazu sudija da se artiljerijski napadi na Knin, 4. i 5. avgusta 1995, moraju smatrati nezakonitim, zato što su "svi artiljerijski projektili padali izvan kruga od 200 metara od nišanjenih 'vojnih ciljeva'".
"U dokazima ne postoji osnova za taj nalaz. Štaviše, tokom suđenja tužilaštvo nije ni pokrenulo to pitanje, niti su se strane o njemu sporile. Ovu činjenično neutemeljenu teoriju, pretresno vijeće je usvojilo tek kada je izvođenje dokaza bilo okončano", tvrde Gotovinini branioci Luka Mišetić i Gregori Kiho (Gregory Kehoe).
Poodbrani, taj "pogrešan" nalaz - da je Gotovina naredio nezakonito granatiranje Knina i drugih gradova u Krajini, koji su bili "prvenstveni i direktni uzrok premještanja srpskih civila - bio je temelj za sve ostale aspekte osuđujuće presude.
Branioci tvrde da su iz tog nalaza sudije izvele i zaključak da je Gotovina bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čelu s tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bio nasilni i trajni progon Srba.
"Bez nalaza da su artiljerijski projektili koji su padali izvan kruga od 200 metara bili protivpravni, presuda Gotovini ne može opstati", naglasila je odbrana.
U najavi žalbe, Gotovinina odbrana tvrdi i da je pretresno vijeće "odbacilo pouzdane dokaze" o "naredbama za evakuaciju koje je izdalo vođstvo Republike Srpske Krajine" i o "propagandom izazvanom strahu od hrvatske vojne pobjede" kao o "uzrocima za odlazak srpskih civila".
"Pretresno vijeće nije navelo nijedan dokaz da je ijedan srpski civil pobjegao baš zbog određenih artiljerijskih projektila, a ne zbog sveobuhvatnih efekata zakonite borbene operacije", piše u najavi žalbe.
Gotovina je proglasen krivim za progon, deportaciju, pljačku, ubistva, bezobzirno uništavanje, nehumana djela i okrutni tretman srpskog stanovništva u Krajini, od početka avgusta do kraja septembra 1995.
Čak i kad bi se "arbitrarno pravilo pretresnog vijeća o krugu od 200 metara prihvatilo", prema Gotovininoj odbrani, to bi značilo da je od 1.205 projektila "samo pet odsto palo izvan tog kruga".
"Drugim riječima, pretresno vijeće je iz jednog artiljerijskog napada, u kojom je 95 odsto projektila, kako je pokazano, bilo usmjereno na vojne ciljeve, izvelo nalaz o udruženom zločinačkom poduhvatu da se počine zločini protiv čovječnosti i ratni zločini", tvrdi odbrana.
Branioci tvrde i da je, tokom suđenja, jedino pominjana margina za aritljerijsku grešku od 400 metara, koja bi, da su je sudije primijenile, značila da je samo 13 projektila - odnosno jedan odsto ispaljenih - palo van kruga vojnih ciljeva.
"Nijedan razuman presuditelj o činjenicama ne bi mogao da zaključi da je postojao nezakoniti napad na civile na osnovu greške od jedan odsto", piše u Gotovininoj najavi žalbe.
Odbrana je kao pogrešnu označila i navodnu pretpostavku sudija da su svi objekti van kruga od 200 metara od vojnih objekata bili usmjereni na civilne ciljeve. Time je, po braniocima, teret dokazivanja da je bilo vojnih ciljeva u tom području, sa optužbe prebačen na odbranu.
"Pretresno vijeće nije utvrdilo da je ijedan civil bio ubijen, ranjen ili nasilno premješten od posledica nezakonitog granatiranja", tvrdi odbrana.
Uprkos tome, vijeće je, po braniocima Mišetiću i Kihou, zaključilo da je "primarni i direktni uzrok" odlaska "20.000 srpskih civila" bilo to što je "između jedan i pet odsto od ispaljenih artiljerijskih projektila palo na prazna polja".
Gotovinina odbrana je ocijenila da je presuda, stoga, "nerazuman i nerealističan presedan koji potkopava vjerodostojnost i relevantnost humanitarnog prava" i postavlja standard koji "zakonito ratovanje čini nemogućim za vojne komandante".
Prema presudi, Gotovina (53), koji je zapovijedao Olujom, i Markač (53), kao komandant specijalne policije, bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji je predvodio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a čiji je cilj bilo protjerivanje sprskog stanovništva iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.
Tužilaštvo Haškog tribunala neće uložiti žalbe na presudu Gotovini, Markaču i Čermaku, izjavio je danas za Betu savjetnik glavnog tužioca Frederik Svinen (Frederick Swinnen).
"Poslije pažljivog proučavanja presude u slučaju Gotovina, Tužilaštvo je odlučilo da ne ulaže žalbe", rekao je Svinen.
Poslije te odluke tužilaca, drugooptuženi general Čermak koji je presudom oslobođen krivice, pravosnažno je oslobođen.