ZAGREB - Advokati Ive Sanadera počeli su svoje završne govore na prvom suđenju bivšem hrvatskom premijeru i predsjedniku HDZ-a ističući da on nije kriv za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje 10 miliona evra mita od mađarskog MOL-a, te da ga stoga treba osloboditi.
"Smatram da naš branjenik nije počinio niti jedno od kaznenih djela za koja ga se tereti", kazao je jedan od branilaca Čedo Prodanović.
Pritom je upozorio na specifične okolnosti ovog suđenja - od činjenice da se prvi put sudi bivšem premijeru, do intenzivnog medijskog praćenja ovog slučaja koje je "manje profesionalno, a više senzacionalističko".
Smatra i da je USKOK počinio niz bitnih grešaka tokom postupka koje su ga "bitno determinirale".
"Neki bitni svjedoci u istrazi nisu ispitani, dok su se drugi ispitivali previše pa su nerijetko i mijenjali iskaze. U hodu su se mijenjali argumenti, ali se ostajalo pri istom stavu, bez ikakvog uzmaka i profesionalnog odmaka", ustvrdio je Prodanović.
Dodao je da se odbrana pritom prikazivala kao neko ko se "usuđuje suprotstaviti DORH-u u njegovoj svetoj misiji", a sve pod "otrcanom sintagmom nulte tolerancije na korupciju".
"Sve se to događalo uz orkestriranu podršku odabranih medija koji su od DORH-a dobivali podatke, a za uzvrat su nekritički pratili ovo suđenje, pri čemu se svakodnevno pratila osoba Ive Sanadera i njegova obitelj. Godinu dana se o njemu priča na najgori način, naziva ga se veleizdajnikom, a njegovu obitelj se prikazuje kao osobe koje troše novac stečen kriminalom", rekao je on.
Ocijenio je da je takva klima stvarala pritisak na sudionike postupka, svjedoke i sud, zbog čega se postavlja pitanje da li je ostvario pravo na pravično suđenje.
"Po stajalištu Europskog suda za ljudska prava sigurno ne, ali otom potom", rekao je Prodanović.
Odbacujući optužbe koje Sanadera terete za ratno profiterstvo jer je sredionom 90-ih primio proviziju od austrijske Hypo banke Prodanović je kazao da se toj novoj zakonskoj odredbi pribjeglo samo kako bi se "izbjegli problemi sa zastarom".
"To djelo nije u korelaciji s ratnim stanjem koje bi mu omogućilo izvršenje kaznenog djela, osim puke podudarnosti da se to događalo dok je bio rat. Ovo što mu se inkriminira nema elementarne logike, u suprotnom bi se svako nedjelo koje se dogodilo u vrijeme rata moglo goniti po zakonu o ratnom profiterstvu", zaključio je Sanaderov branilac.
Ponovio je da za to krivično djelo nema sudske prakse, jer je za njega optužen jedino Sanader, kao i da je tokom postupka dokazano da je proviziju primio Eugen Laksa, a da Sanader nije niti vodio pregovore s bankom koja je Hrvatskoj 1994. odobrila kredit za kupovinu zgrada ambasada.
U nastavku završnog govora odbrana će iznijeti svoje viđenje o iskazima svjedoka i dokaznoj dokumentaciji u slučaju navodnog Sanaderovog primanja mita od mađarskog MOL-a radi prepuštanja upravljačkih prava u Ini, zbog čega ga je tužilaštvo u završnom govoru nazvalo izdajnikom nacionalnih interesa.
Nasuprot odbrani koja tvrdi da Sanader nije počinio krivično djelo i da ga treba osloboditi, tužilaštvo je za njega juče zatražilo najveću zakonom propisanu kaznu od 15 godina zatvora.